Blíži sa najkrajší čas roka, kedy si oddýchneme a strávime čas v kruhu blízkych s hromadou dobrého j...
Kako pobijediti svoju psihu i postati uspješan investitor?
Kroz povijest smo morali djelovati brzo, grupirati se ili izbjegavati opasnost kako bismo preživjeli. No, u svijetu financija ti nas instinkti mogu dovesti u nepovoljan položaj. Naša psiha utječe na naše financijske odluke više nego što si želimo priznati. U ovom blogu ćete naučiti kako prepoznati i nadvladati te unutarnje utjecaje kako biste izbjegli skupe pogreške na putu prema izgradnji bogatstva.
Istražujemo najčešće prirodne osobine naše psihe koje mogu dovesti do gubitaka prilikom ulaganja. Također, razgovarati ćemo o tome kako im se suprotstaviti kako bismo izbjegli ponavljanje pogrešaka koje su u prošlosti koštale mnoge investitore.
Mentalitet krda
U 17. stoljeću bogati trgovci i plemići u Nizozemskoj kupovali su tulipane po istoj cijeni kao i namještene kuće. Njihova se vrijednost nije temeljila na rijetkosti, rastućim zahtjevima ili potencijalu razmnožavanja. Ona se temeljila na spremnosti aristokracije da plati visoke iznose. Od tada su prošla tri stoljeća, ali slične priče još uvijek se mogu pronaći i u današnjem svijetu.
Ponekad vrijednost određenih dionica naglo raste. Iako rijetki uspiju održati taj rast dugoročno, većina takvih dionica prije ili kasnije doživi pad. Uzmimo za primjer Microvision – tvrtku koja je bila relevantna u 90-ima, ali je kasnije zapala u teškoće do te mjere da je gotovo uklonjena s NASDAQ-a.
Unatoč tome, ulagači su sa svih strana – bilo putem svakodnevnih razgovora ili društvenih mreža – bombardirani pričama o nevjerojatnim prinosima koje ta ulaganja obećavaju. Pred njima su grafikoni koji prikazuju nagli rast vrijednosti, što ih lako može zavarati prividom brze i jednostavne zarade.
Sličan pritisak osjećamo i mi. Prijatelji se hvale brzim zaradama, influenceri promoviraju "prilike koje se ne smiju propustiti", dok mediji ističu uspješne ulagače koji ulažu velike svote u iste dionice. Naravno, pritom često "zaborave" spomenuti koliko su puta njihove investicijske preporuke doživjele neuspjeh.
U takvim situacijama javlja se strah da ćemo ostati zaostali dok se svi drugi obogaćuju – poznat kao "strah od propuštanja" ili F.O.M.O. Zbog tog osjećaja nerijetko zanemarujemo razumijevanje same investicije ili procjenu je li tvrtka u koju ulažemo doista vrijedna toga. Umjesto toga, ulažemo samo zato što svi drugi to rade.
Ovakvo ponašanje nalikuje ponašanju krda životinja koje slijede jedna drugu, uvjerene da ona ispred zna pravi put i odredište. Svaka od njih vjeruje da ne treba previše razmišljati, jer će slijediti ostale.
Iako ljudi ne jure jedni za drugima po ulici, čine slične pogreške – prihvaćaju mišljenje većine i slijede ga, umjesto da se oslanjaju na činjenice. Sjetite se klišeja koji su vam roditelji vjerojatno rekli: "Da tvoj prijatelji skoči s mosta, bi li skočio i ti?"
Potvrdna pristranost
Investitor počinje birati činjenice koje podupiru njegovo ukupno stajalište. To je pristranost koja se manifestira na suptilne načine, često neprimjetno. Primjerice, umjesto da skeptično pristupamo brzo rastućim dionicama i preispitujemo njihovu racionalnost pitanjima poput: "Svi su oduševljeni, ali što ako je taj entuzijazam neutemeljen?", mi se pitamo: "Svi kupuju, zašto je to tako dobro?"
Krećemo putem traženja dokaza koji potvrđuju da su postupci drugih ispravni. Usput, gradimo priču koja je možda nova, ali često pogrešna, i dodatno je učvršćujemo.
Malo je ljudi s obiteljima i svakodnevnim obvezama koji si mogu priuštiti sate istraživanja kako bi temeljito sagledali prednosti i nedostatke tržišta. Još kada tome dodamo privlačnost brzog bogaćenja, tko bi svjesno trošio dragocjeno vrijeme na traženje činjenica koje bi mu srušile snove?
Svaka nova informacija koja proturječi našim uvjerenjima uzdrmava stabilnost i povjerenje u odluke koje smo s toliko sigurnosti donijeli. Gubitak te stabilnosti i samopouzdanja izaziva nelagodu, no još je bolniji strah od gubitka novca koji smo uložili.
Pretjerano samopouzdanje
Potvrdili smo svoje pretpostavke i već smo uložili sredstva. Nakon kratkotrajnog profita koji donosi tržišni balon, stječemo dojam da možemo predvidjeti kretanja na tržištu i pritom zanemarujemo rizike. Neki ulagači tada ulažu gotovo sav svoj kapital u jedno tržište (u najgorem slučaju u jednu dionicu ili kriptovalutu), potpuno zanemarujući važnost diverzifikacije.
Što cijene više rastu, to se više novca ulaže. Tijekom dot-com balona, investitori su na tradicionalnim tržištima ostvarivali relativno skroman prinos u usporedbi s naglim usponom internetskih kompanija. To su doživljavali kao gubitak potencijalne zarade. Mnogi su odlučili prodati dionice koje su činile stabilan temelj njihovog portfelja i usmjeriti se isključivo na brzu zaradu od ulaganja u internetske tvrtke u usponu.
Puknuće balona
Na kraju, neki ulagači shvate da su cijene dionica neodrživo visoke. Takvo što dogodilo se s tulipanima u 17. stoljeću, dot-com balonom tijekom internetskog procvata kada su čak i tvrtke koje su bilježile gubitke bilježile rast, kao i s nekretninskim balonom 2008. godine, kada obitelji nisu mogle priuštiti vlastiti dom.
I danas činimo iste pogreške, poput onih vezanih uz zloglasne slučajeve GameStopa ili MicroVisiona. Kada investitori shvate da je tržište prenapuhano, počnu prodavati, pokrećući domino efekt. Svi počnu jurišati jedan za drugim, poput stada. Želite li znati što se događa nakon toga?
Tržište se obnavlja i vraća na svoje izvorne vrijednosti, a cijene dionica počinju odražavati stvarni uspjeh izdavatelja, njihove prihode, tržišni udio, novčani tok, dug i druge mjerljive čimbenike. A što se događa s novcem ulagača, punih nade i zaslijepljenih brzim uspjehom? Oni ga uglavnom izgube.
Spremnost ulagača na ulaganje raste proporcionalno rastu cijena dionica, pa što kasnije balon pukne, to više gube. Do 2002. godine, nakon što je dot-com balon puknuo, 100 milijuna investitora ukupno je izgubilo oko 5 trilijuna dolara. U današnjem novcu, to je gotovo 80.000 eura po investitoru.
Strah od gubitka pobjeđuje mogućnost dobiti
Balon je puknuo, investitori su shvatili da su dionice precijenjene i počeli su napuštati brod koji tone kako bi minimizirali gubitke. Tržište je prošlo kroz korekciju, a cijene su pale. U takvim trenucima dominira opadajuće tržište (poznato kao "medvjeđe tržište"), a investitori gube vjeru u daljnji rast.
No, je li ovaj kaos opravdan? Ako imate dugoročnu strategiju, odgovor je ne. Sjetite se krize koju je donijela pandemija COVID-19. Globalna trgovina je usporila, a potrošačka potražnja pala. Investitori su postali nervozni i počeli su reagirati na uobičajeni način.
Početkom 2020. godine vrijednost indeksa S&P 500 pala je za trećinu. Međutim, u mjesecima koji su uslijedili, dionice su se oporavile i ponovno počele rasti. Od najniže točke tijekom pandemije, taj je indeks porastao za 150 %. S obzirom na to koliko je loše situacija izgledala u početku, to je dosta solidan oporavak.
Zašto je naša prva reakcija prodati dionice pri svakoj nesigurnosti? Razlog leži u averziji prema gubitku. Pad portfelja i vijesti o krizama mogu nas uvjeriti da gubimo novac, iako je često riječ o privremenim padovima.
Čak i ako vaš depozit nije u minusu, pad dionica na kojima ste profitirali može izazvati nelagodu. Postanemo uplašeni da nešto nije u redu s našim ulaganjima i brzo se riješimo svojih dionica.
No niste u tome sami. Čak i najiskusniji investitori prolaze kroz mnoge padove tijekom svog ulagivačkog života. Naime, u prosjeku doživljavaju pad od 10 % svake 1,5 godine, a pad od 20 % svake 4 godine.
Kako se nositi s time? Diverzifikacijom i ulaganjem u cijela tržišta, poput ETF-ova. Kolaps cijelog tržišta dogodio se samo nekoliko puta u povijesti, dok je neuspjeh pojedinih kompanija gotovo svakodnevni fenomen.
Kako izbjeći iracionalne pogreške?
Iako smo kao ljudska bića skloni iracionalnom ponašanju i čestim pogreškama, postoje učinkovite metode kojima možemo umanjiti utjecaj vlastitih emocija na donošenje financijskih odluka. Koje su to metode?
- Izbjegavajte špekulacije i impulzivna ulaganja - nemojte ulagati u dionice, kriptovalute ili druge financijske instrumente samo zato što su u posljednje vrijeme doživjeli nagli rast ili jer ste čuli preporuke influencera i prijatelja.
- Diverzificirajte svoj portfelj - rasporedite svoja ulaganja na različite globalne regije i gospodarske sektore. Ako većinu svog kapitala usmjerite u jedan sektor ili tvrtku, izlažete se velikom riziku i mogućem gubitku.
- Postavite plan ulaganja - razmislite o svojim ciljevima – što želite postići ulaganjem i koliko dugo planirate ostati u igri? Zatim odredite razinu rizika koja odgovara tim ciljevima. Naš robo-savjetnik može vam pomoći pronaći strategiju prilagođenu vašim potrebama.
- Prihvatite promjene na tržištu - ako diverzificirate ulaganja na cijelo tržište, imajte na umu da su povremeni padovi prirodni. U prosjeku, tržišta padaju za 10-20 % svakih nekoliko godina, što ćete vjerojatno doživjeti tijekom svog investicijskog vijeka. Umjesto da paničarite, pričekajte oporavak – ili čak iskoristite priliku za kupnju po povoljnijim cijenama.
U Finaxu se vodimo jednostavnom i jasnom filozofijom: ulaganje je dugoročna igra. Ispravna diverzifikacija portfelja ključna je kako biste ulagali s povjerenjem i ostali dosljedni svojoj strategiji. No, mnogi ulagači griješe - ili se uplaše padova i prodaju s gubitkom, ili su previše konzervativni i propuštaju prilike za zaradu.
Začnite investovať už dnes
Zato nudimo poštene i objektivne prijedloge putem našeg robo-savjetnika. Na temelju vaših odgovora u upitniku, poput planiranog trajanja ulaganja, financijske situacije i dosadašnjeg iskustva, robo-savjetnik će preporučiti raznoliki portfelj prilagođen vašim potrebama. Odluke se donose prema dugoročnim tržišnim podacima, a ne pod utjecajem emocija, pohlepe ili straha.
Ako ste pravilno konfigurirali portfelj, diverzificirali svoja ulaganja i odlučili se na dugoročnu strategiju, učinili ste sve što je potrebno kako biste postali pametan i uspješan ulagač.