Kasík: U što investirati tijekom krize?

Postoji rizik povezan s investiranjem. Cijena investicije oscilira a vaša investicije može rezultirati gubitkom. Više o rizicima koje preuzimate prilikom investiranja možete pročitati ovdje.

U što bih danas trebao investirati?

S ovim pitanjem se susrećem gotovo svaki dan bilo da dolazi od klijenata, poznanika i prijatelja, financijskih agenata ili novinara.

Naravno, uvijek se radi o tome da dotična osoba želi zaraditi što više i sa što većom vjerojatnošću (sa što manje rizika). Doslovno me traže pomoć u pronalaženju dobitnog listića.

Na “veliko iznenađenje“, svaki puta odgovaram isto: "Investirajte u široko diverzificiran portfelj sastavljen od ETF-ova indeksnih fondova." Nećete pronaći ništa bolje i sigurnije ako ste spremni posvetiti svoj novac na dovoljno dugi vremenski period. Ako imate kratki vremenski horizont i samo špekulirate jer ste pročitali o nekoj zajamčenoj dobitnoj formuli, onda vam stvarno ne mogu dati pravi odgovor."

Naravno, mom odgovoru prethodi čitav niz protupitanja. Koliko dugo želite investirati? U što želite investirati? Koji vam je cilj i koliki povrat očekujete? Koliki pad možete podnijeti i što biste učinili da je investicija u velikom gubitku?

Stalna potraga za svetim gralom

Znam, dosadan odgovor bez velike priče i kolosalne argumentacije. Od onih koji me pitaju, uglavnom osjećam da sam ih razočarao svojim odgovorom. Tražili su potvrdu svojih razmišljanja ali ju kod mene nisu pronašli. Nekima je moj odgovor vjerojatno zvučao “alibistički“, i misle da u stvarnosti mislim drugačije.

To nije istina jer sam ja do ovog odgovora došao nakon godina provedenih na financijskim tržištima. Čak i prije osnivanja Finaxa, pružao bih isti odgovor (na kraju krajeva, ja sam stajao iza stvaranja pasivnih portfelja izgrađenih na ETF-ovima i na kraju svog prethodnog mandata).

Do mišljenja da je dugoročno pasivno investiranje u ETF indeksne fondove najbolja investicija (odmah nakon poduzetništva - koje nosi znatno veći rizik od neuspjeha i totalnog gubitka), sam zaključio upravo tijekom svoje nazovimo je "bujne" karijere .

17. godina provedenih na financijskom tržištu oblikovalo je moje trenutne stavove. Otprilike polovicu svoje dosadašnje karijere vjerovao sam u svoju sposobnost da mogu pobijediti tržište i nadmašiti sve iskusne profesionalce, baš kao što razmišljaju mnogi mladih ljudi danas.

Mnogi ljudi konstantno pokušavaju ostvariti dugoročno više prinose u odnosu na indekse (tzv. alfa), odnosno biti bolji od tržišta. U tome će uspjeti tek mali postotak ljudi - tipično vrh ledenog brijega koji gledamo s visine, koji nas nadahnjuje ali nas istovremeno zasljepljuje i lišava racionalne prosudbe.

Nisam ja baš od jučer. Svako razdoblje na financijskom tržištu ima svoje dobitnike. U vremenima niskih kamata i snažnog gospodarstva tu ulogu igraju rastuće dionice. U vrijeme visoke inflacije, robe (commodities) pobjeđuju. U nepovoljnim vremenima, tvrtke velike vrijednosti nadmašuju alternativna rješenja. Jednom bolje prođe SAD, drugi puta Europa, a onda kasnije Azija.

Izvor: Henry Neville, Teun Draaisma, Ben Funnell, Campbell Harvey a Otto Van Hemert: The Best Strategies for Inflationary Times (25.5.2021)

Zvuči prilično jednostavno, zar ne? Uspješno investiranje je u svojoj biti zapravo vrlo jednostavno i upravo ta naizgled očita jednostavnost navodi mnoge da vjeruju u svoju sposobnost kako mogu pobijediti tržište i na put aktivnog biranja različitih klasa imovine u različitim vremenskim periodima.

Ova lijepa ideja, obično, veoma brzo spozna oštru realnost. Zašto? Jer nitko od nas ne može vidjeti u budućnost, a točan tajming investiranja (kupnje i prodaje), koji bi u određenom razdoblju trebali nadmašiti druge po prinosima, praktički je nemoguć.

Istovremeno, nitko od nas ne raspolaže s tolikom količinom kvalitetnih podataka i ne može ih sa sigurnošću ispravno procijeniti. Tržište je rezultat ponašanja milijuna sudionika od kojih svaki ima svoje individualno nepredvidivo ponašanje. Kako onda itko može znati u kojem smjeru će se kretati cijene dionica?

Kud svi Turci, tu i mali Mujo

Kao rezultat toga, investitori jure za tržištem. Skaču iz jednog fonda u drugi s naivnom vizijom visokih prinosa.

Ako ste uvjereni da sada "dolazi vrijeme", to isto ste najvjerojatnije već negdje pročitali ili čuli. Kad mainstream mediji pišu o perspektivnoj investiciji, odmah možete znati kako niste prva osoba koja je otkrila ovu jedinstvenu “priliku“.

Cijena mu je zasigurno već narasla, na čemu se ponajviše temelji njegova "trenutna atraktivnost". Trend traje već neko vrijeme, te su tisuće profesionalnih investitora već prije vas investirale u njega i pogurale cijenu naviše.

Dolazite na teren a utakmica je već u sudačkoj nadoknadi. Uskačete u vlak koji je već u pokretu što obično znači da ste stigli prekasno.

"Kupovati skupo i prodavati jeftino nikada ne funkcionira."

S druge strane, dogodi se nešto negativno na što niste računali i što nije bilo uključeno u vaš plan na početku kada ste krenuli investirati u svoju “superzvijezdu“.

Na primjer središnja banka neočekivano mijenja politiku, kao što je učinila krajem ožujka 2020., nakon čega su tržišta čudesno pretvorila oštru rasprodaju u golemi rast, uhvativši mnoge investitore na djelu. Oni su se u iščekivanju daljnjeg tržišnog pada našli na krivoj strani povijesti financijskih tržišta (nisu investirali).

Ako je vrijednost dionice pala za 50%, to ne znači da ne može pasti za još 50%. Cijena dionice sama po sebi ne govori ništa. Potrebno je znati što je uzrokovalo pad. Je li to samo rezultat tržišnog raspoloženja ili se krajnje tržište tvrtke promijenilo? Događa li se nešto negativno unutar same tvrtke?

"Najveća laž financijskih tržišta: Ovog puta će biti drugačije."

Posljednje, ali ne i najmanje važno, možete li uopće reći kada ćete izaći iz svoje investicijske “superzvijezde“? Kada će doći trenutak kada će njegov bolji učinak u odnosu na drugu imovinu završiti i kada će vam nešto drugo postati zanimljivije? Kako odrediti ovu točku i kako je prepoznati? Znate li odgovore na ova pitanja, imate li strategiju i hoćete li je se držati u svim okolnostima?

Ne vucite mačka za rep

Pogledajmo konkretnije na što mislim. Ukratko ću vas provesti kroz svoju karijeru na financijskim tržištima i glavne događaje na tržištu tijekom nje. Kratak osvrt na posljednjih 15. godina investicijske povijesti bit će dobro pojašnjenje mojih trenutnih stavova.

Vjerujem da ću vas uspjeti uvjeriti da prestanete razmišljati o stalnoj potrazi za "pravim" investicijama (postoje, samo djeluju nezanimljivo, bez velike priče). Vlastito iskustvo je neprocjenjivo i neprenosivo. Međutim, racionalni ljudi uče na tuđim pogreškama kako ih ne bi sami ponavljali.

Tržišta u razvoju

Moj prvi kontakt s financijskim tržištima bio je 2005. godine. U to su vrijeme gospodarstva i tržišta zemalja u razvoju dobro napredovala. Cijene roba prilično su naglo porasle. Globalizacija je bila u punom zamahu. Zemlje poput Kine, Indije, Rusije, Brazila, Južne Afrike ili Turske bila su tržišta o kojima se najviše pričalo.

Pogodite u što su svi tada željeli investirati? Da, u tržišta u razvoju, koja su poznata pod engleskim nazivom kao emerging markets.

Najpopularniji investicijski alat bio je akronim BRIC. Ovu oznaku osmislio je tadašnji glavni ekonomist Goldman Sachsa Jim O'Neill kao skupinu zemalja s visokim potencijalom rasta. BRIC se sastojao od Brazila, Rusije, Indije i Kine (skraćenica prema prvim slovima naziva zemalja).

"Između 2005. i 2010., više od 50% investicija otišlo je na tržišta u razvoju."

Baš kao što većina malih investitora danas želi samo američke dionice, tada su svi investirali u kineske, ruske i brazilske dionice.

U svom prvom investicijskom proizvodu, investicijskom životnom osiguranju, osobno sam odabrao ponder od 50% fonda usmjerenog na tržišta u razvoju, a druga polovica bila je usmjerena na dionice naprednih gospodarstava. Da, to su bili moji počeci na financijskom tržištu.

Koliko su do sada zaradile investicije u BRIC tržišta? Kada ste zadnji put uopće čuli ili čitali o BRIC-u? Odgovor na pitanje zašto vam nitko ne nudi ulaganje u BRIC fondove je očigledan.

Ukupni povrat od 47% tijekom 15. godina (iShares BRIC 50 ETF, plava krivulja na grafikonu) iznosi 2,6% godišnje. Usporedbe radi, fond koji kopira dionički indeks razvijenih tržišta MSCI World (narančasto) je u istom razdoblju porastao za 169% (6,8% godišnje). U oba slučaja govorimo o dolarskom prinosu ETF fondova, k tomu bismo još trebali pribrojiti i aprecijaciju dolara i isplaćene dividende tako da su stvarni prinosi u konačnici bili veći.

Međutim, kada bismo pogledali 10. godina prije 2007., grafikon bi izgledao obrnuto. Tržišta u razvoju bila su klasa imovine s najboljim rezultatima, zbog čega su bile najpopularnije investicije u mojoj ranoj karijeri.

Financijska kriza

Svoj prvi pravi financijski posao sam započeo u rujnu 2007., dva mjeseca prije vrhunca tržišta dionica. U to sam vrijeme, kao ambiciozan mladi financijer osuđivao pasivno investiranje. Gledao sam na to kao izgovor za nekompetentnost investicijskih menadžera.

Financijska kriza i više od 50-postotni kolaps burzi koji je trajao godinu i pol dana samo su učvrstili moje stavove. Zašto bih samo gledao kako padaju vrijednosti dionica, kad se od njihovog pada itekako moglo zaraditi?

Pridobiti neiskusne Slovake da u to vrijeme investiraju bilo je doslovno čudo. Nakon tadašnjih iskustava, mnogi ni dan danas ne žele na svoju štetu čuti za investiranje.

"U 2008. teško da ste mogli pronaći osobu koja je bila spremna investirati u dionice."

Unatoč tome pojavile su određene lastavice kao naznaka pozitivnog ishoda. Kako smo onda investirali?

Svi smo bili uvjereni da kriza neće tako brzo nestati. Bilo je to golemo resetiranje, nezamisliv kolaps financijskog sustava popraćen krahom bankarskih divova. Na financijskim tržištima nije ostao kamen na kamenu.

Međutim, zahvaljujući golemim naporima američke vlade i središnje banke, tržišta su početkom ožujka 2009. godine doživjela dno u kakvo nismo mogli vjerovali dugi niz godina.

Intenzivno smo tragali za idealnim ulaganjima u dionice (nakon nekoliko godina sam shvatio da je to potpuno nepotrebno, jer je u to vrijeme sve išlo prema gore). Uglavnom su to bile financijske institucije i proizvođači roba. Oba sektora su u to vrijeme veoma dobro kotirali ali budući da smo bili uvjereni da svijet nije izašao iz najgoreg, uvijek smo brzo izlazili iz svojih pozicija s određenim profitima.

Vjerojatno zvuči kao dobro investiranje budući da je zarađivalo novac, a dobit od 10 do 20 posto u kratkom vremenskom razdoblju svakako je dobra. Najveći problem je u tome što kad jednom prodate svoju poziciju za 10 dolara, teško je vratiti se na nju po cijeni od 12 dolara.

Da nismo prodavali dionice i ETF-ove, danas bismo govorili o povratima u stotinama posto, kao što pokazuje prethodni grafikon. Za neke pojedinačne naslove prinosi bi dosegli četveroznamenkaste postotke.

Iako se kod proizvođača robe (narančasta krivulja) razvoj kasnije preokrenuo i investicija bi još dvije godine unazad nakon 11. godina bila u gubitku. Više o tržištu roba u nastavku.

Osim toga, pokušali smo uhvatiti kratkoročne trendove i njihove promjene, tj. uspone i padove indeksa, budući da još uvijek nismo bili uvjereni u stalni bull market (rast). Tada sam bio siguran da se lako može zaraditi čak i na tržištima u padu. Možete si samo zamisliti kako je ova strategija na kraju završila.

Europska dužnička kriza

Nedugo nakon završetka financijske krize pojavili su se i drugi problemi, ovoga puta na starom kontinentu s državnim i bankarskim dugovima. Između 2010. i 2012. Europa se suočila s potencijalnim kolapsom Grčke i drugih zemalja.

"U 2011. mnogi su ljudi očekivali da će jedinstvena valuta euro nestati."

Eurozona je trebala propasti. Svi su novce selili u tzv. čvrsta i sigurna sredstva kao što su švicarski franak, američki dolar ili zlato.

Intenzivno smo ulagali u zlato i prije izbijanja dužničke krize u Europi, jer je prije svega bilo jasno da neviđeni poticaji središnjih banaka moraju dovesti do ekstremne inflacije.

Kojoj vrsti imovine ide dobro za vrijeme inflacije? Robe (commodities). Ova investicija je također bila uspješna jedno vrijeme, kao što pokazuje sljedeći grafikon ETF-a za zlato ili prethodni grafikon ETF-a za proizvođače robe.

Unija je u konačnici spasila zemlje, nije se raspala i sve se vratilo u normalu. Izostala je visoka inflacija, a gospodarstvo je više mučila suprotna pojava - deflacija, odnosno opći pad razine cijena. Naizgled sigurno zlato se počelo rušiti, u narednim godinama izgubilo je gotovo polovicu svoje vrijednosti dok su burzovni indeksi solidno rasli.

Zašto se dugoročno ulaganje u zlato ne isplati?

Novo iskustvo

Skoknimo na brzinu u nedavnu prošlost. Naravno, ni u godinama nakon europskih dužničkih problema nije nedostajalo zanimljivih događaja, bilo da je riječ o povlačenju poticaja američke središnje banke 2013., referendumu o izlasku Britanije iz Europske unije 2016. ili američkom trgovinski rat s Kinom godinu dana kasnije.

Negativni događaji u gospodarstvu nisu neuobičajeni, ali po tom pitanju na žalost ne možemo učinit ništa.

Od novijih događanja, svi se još uvijek sjećamo izbijanja Covid pandemije. Danas, iz investicijske perspektive to se može činiti kao manji događaj zbog brzog oporavka tržišta dionica, ali u stvarnosti mi i dan danas osjećamo njene posljedice. Ta situacija stoji kao jedan od razloga i za trenutnim stanjem na tržištu, a ožujak 2020. smo svi veoma intezivno proživjeli.

Bilo je to novo iskustvo za sve nas. Nitko od nas se nije mogao prisjetiti potpunog gašenja svjetske ekonomije. To je zasigurno rezultiralo velikom recesijom, zar ne? Mnogi investitori, maloprodajni i profesionalni, očekivali su najveći slom burze u poslijeratnoj povijesti.

Iako smo pad vidjeli kao priliku za jeftinu kupovinu, sam sam savjetovao da se morati kupovati postupno - da se investiranje rasporedi kroz vrijeme, što se vrlo brzo pokazalo lošim savjetom.

Pad se zaustavio na oko -35% i od tada se zahvaljujući ogromnim poticajima bilježi nagli rast. Mnogi su investitori pogrešno pretpostavili da smo tek na pola puta i time propustili priliku za zaradu.

Prije nekoliko mjeseci većina tržišta voljela je američke tehnološke kompanije. Zašto? Zato što su prethodnih godina donijeli najveći profit i iz pandemije izašli kao jasni pobjednici.

Kako te dionice izgledaju ove godine? Do danas su u padu više od -30%.

A što je danas u trendu?

Mnogi investicijski menadžeri i financijski agenti govore o robi i vrijednosnim dionicama. Oba sredstva iza sebe imaju snažnu priču koja se vrlo dobro i lako prodaje. Sukob u Ukrajini i nametnute sankcije Rusiji iz temelja ograničavaju opskrbu praktički svim sirovinama. Cijene roba stoga po svojoj prirodi rastu.

Međutim, cijene roba rastu već dvije godine tijekom kojih im je cijena utrostručena (narančasta krivulja je već spomenuti ETF za robne proizvođače, a plava najveći ETF za same sirovine). Sjetite se našeg vlaka sa samog početka.

Je li sada pravo vrijeme za uskočiti u ovaj vlak? Koliki potencijal rasta još postoji? Osobito kada proširimo ove grafikone, npr. na 15-godišnji horiznot, nalazimo da robe nisu dugoročno utočište za vaš novac (slijedeći robni ETF grafikon). Ako se ne uspijete izvući iz ovih pozicija/investicija u pravo vrijeme, zabilježiti ćete gubitke ili ćete se u najboljem slučaju samo lišiti profita koji ste mogli zaraditi negdje drugdje.

Vrijednosne dionice su udjeli u velikim tvrtkama koje više nisu u stanju generirati zanimljiviji rast. Zbog toga su obično jeftinije – omjer cijene dionice i dobiti po dionici je manji. U pravilu, međutim, imaju snažne novčane tokove i velik dio isplaćuju u obliku dividende.

Zbog toga cijene vrijednosnih dionica imaju tendenciju da budu stabilnije. Ove dionice su poželjne u vrijeme recesije, koja prijeti svijetu u narednih nekoliko godina.

Dakle, što nije u redu s ovom investicijom? Ništa, samo je beskorisna. Zato što mali investitor neće prepoznati pravo vrijeme za povratak u širi portfelj kako ne bi nepotrebno izgubio potencijalni prihod. Grafikon u nastavku to ilustrira usporedbom vrijednosnih dionica ETF-a (plavo) i šireg američkog burzovnog indeksa S&P 500 (narančasto) u posljednjih 10 godina.

Ne tražite iglu u plastu sijena

Summa summarum, što je krajnji rezultat i čemu me je moja karijera naučila?

Nema potrebe juriti za prinosima i tražiti idealnu investiciju u određenom trenutku. To je veoma loš pristup i u konačnici nepotrebno rizična špekulacija. Vrlo je teško na vrijeme ući u određeni trend, a još teže izaći iz njega u pravom trenutku. U većini slučajeva nećete uspjeti ostvariti veći povrat od samog proširenog tržišta.

“Ne isplati se kladiti samo na jednog konja.“

Nikada ne možete sa sigurnošću unaprijed predvidjeti pobjednika, ne možete predvidjeti postupke središnjih banaka, razvoj gospodarstva a kamoli reakcije milijuna investitora na njih.

Ključ uspjeha na financijskim tržištima je uvijek ostati na njemu. Da sam se pridržavao ovog jednostavnog pravila od početka svoje karijere, danas bih imao 10 puta veću financijsku imovinu (osim gore navedenih iskustva uspio sam i nekoliko puta vratiti vrijednost svog računa na nulu trgujući derivatima). Ne morate ponavljati ove skupe greške..

"Samo uloženi novac donosi povrat."

Imajte na umu da kada pasivno investirate u cijelo tržište, imate relativno velike pozicije u svemu što sam u ovom tekstu naveo.

U širokim indeksima, robe su zastupljene njihovim proizvođačima, uključuju vrijednosne investicije (npr. dionice tvrtke Warrena Buffetta Berkshire Hathaway zauzimaju 7. mjesto po veličini u S&P 500 indeksu), uz rastuće dionice ili ulaganja u nekretnine.

Štoviše, te se investicije rebalansiraju. Dakle, ako se vrijednost vrijednosnih dionica poveća, njihov će se udio u indeksu povećati na račun, primjerice, tehnoloških dionica. Dakle, ulažete više u njih, a da o tome ne morate špekulirati.

Ako, primjerice, dionice tržišta u razvoju čeka bolje razdoblje, vi ćete tamo s pasivnim investiranjem već biti. Zajamčeno je da ćete uvijek investirati u pobjednike. Naravno, investirate i u gubitnike, ali svejedno je teško ostvariti veće prinose na bilo koji drugi način osim ovog prosječnog, iako to ne zvuči nimalo privlačno.

Nitko ne želi biti prosječan – prosječan vozač, prosječan zaposlenik, prosječan roditelj... Ipak, ovom prosjeku treba težiti na financijskim tržištima. Investiranje nije sprint, već maraton. Odaberete li dugoročnu strategiju koja ima racionalnog smisla, nadmašit ćete sve ostale špekulante.

Ostvarivanje prosječnih prinosa u dužem vremenskom periodu dovodi u konačnici do natprosječnih prinosa.

Investirate dugi niz godina i želite svoje investicije prilagoditi kratkoročnim trendovima? Čak i uz vrlo malu vjerojatnost njihovog ispravnog tempiranja, tj. ulaska u pravo vrijeme i dovoljno brzog izlaska?

Ne možete predvidjeti što će se pokazati kao najbolja investicija u sljedećih 10. godina i što će biti dobro za 15. godina. To nitko ne zna. Stoga diverzificirajte – rasporedite svoje investicije.

Ne brinite previše za svoje investicije. Redovito investirajte u cijelo tržište i možete biti sigurni da ćete na kraju vremenskog horizonta ulaganja dobro zaraditi, više od većine špekulanata koji neprestano traže sveti gral.

Do sada ništa nije bilo bolje osmišljeno za dugoročne visoke prinose i pobjeđivanje inflacije od dobro diverzificiranog portfelja dionica, kao što pokazuje sljedeća tablica (prikazuje stvarne prinose).

Izvor: Deutsche Bank

Pobjeda razuma nad emocijama

Vremena su postala puno kompliciranija. Mediji i društvene mreže ponovno su prepuni negativnih vijesti i katastrofičnih scenarija. Inflacija nam uzima sve više novca iz obiteljskih proračuna. Više cijene ostavljaju nas s nižim gotovinskim saldom.

Gubite san zbog crvenih brojki na svojim investicijskim računima. (Vjerujte mi, radi se samo o iskustvu. Nakon svega opisanog što sam prošao, mirno spavam, nimalo me ne opterećuju padovi prinosa, jer znam da će se oni prije ili kasnije oporaviti. Stalno investiram novi novac, vršim diskontnu kupovinu vrijednosnica čija će se vrijednost višestruko povećati s obzirom na moj dugi horizont ulaganja.)

"Negativne emocije doživljavamo tri puta osjetljivije od pozitivnih."

U ovim izazovnim situacijama pobjeđuje strah. Emocije su jače od razuma, pogotovo one neugodne. Naravno, u takvim smo situacijama skloni djelovati impulzivno, iracionalno i tražiti spas od štete koju predstavlja gubitak.

Loše psihičko stanje čini nas lakim plijenom, otvarajući priliku za razne zajamčene priče koje potiču i rade s negativnim emocijama. U tim napetim situacijama teško je ostati racionalan.

Kako sadržati hladnu glavu kada tržišta padaju i svi oko vas je gube?

Ne nasjedajte na zamke prodavača investicijskih proizvoda i upravitelja imovinom za razne posebne investicije ako želite biti uspješni u svijetu investiranja. Nemojte tražiti najbolju investiciju za određeno razdoblje. Nepotrebno ćete se opeći, stvarajući time odbojnost prema investiranju.

Ovoga puta neće biti drugačije

Znajte da će se to potvrditi i ovoga puta. Pasivan pristup investiranju je najbolja stvar koju možete učiniti za svoju budućnost.

Iako bi moglo proći nekoliko godina prije nego što ponovno vidimo novi vrhunac na tržištu dionica, taj isti ćemo doživjeti kao i stotine drugih novih vrhunaca.

Siguran sam da ću se za nekoliko godina u još jednom turbulentnom razdoblju, podsjetiti na 2022. godinu i greške koje su investitori tada činili, kao što o tome pišem i danas.

Ako želite zaraditi povrate, nemojte odgađati svoje investiranje. Dno nećete uspjeti natempirati, stoga ga nemojte nepotrebno čekati. Iskoristite svaki tržišni pad, bez obzira kada se on pojavi, ali ga nemojte predugo čekati jer možete izgubiti priliku a time i potencijalnu veliku zaradu.

Ključevi uspješnog investiranja su:

• pasivno investiranje,
• dostatan vremenski horizont,
• ispravna alokacija koja odgovara vašem profilu rizika,
• bez špekuliranja,
• bez panike,
• dostatna diverzifikacija,
• redovito investiranje,
• dostatna financijska rezerva,
• trošenje manje nego što zaradite.

Zadržite smirenost i snažan um.