Koliko aktivno upravljanih uzajamnih fondova redovito pobjeđuje tržište?

Dionički i obveznički indeksi nisu imali dobru godinu. Rekordna inflacija, rastuće kamatne stope i energetska kriza pridonijeli su stvaranju medvjeđih tržišta, s postupnim padom indeksa za čak 20%. Iako su se od tog trenutka donekle oporavili, većina glavnih indeksa i dalje pokazuje gubitak u odnosu na siječanj prošle godine.

U ovakvim trenucima mnogi se ulagači pitaju ne bi li bilo bolje držati ušteđevinu u fondovima kojima se aktivno upravlja. Uostalom, u vremenima dugih kriza ne prihvaćaju automatski gubitak, pa bi mogli postići bolje rezultate.

Stoga se vrijedi podsjetiti, koliko u vremenima krize aktivno upravljanih fondova uspijeva pobijediti tržište. Studija S&P Dow Jones Indices dala im je izvještajnu karticu za posljednjih 5 godina.

Proučavalo se koliko ih je uspjelo ostvariti natprosječne rezultate svake godine u tom razdoblju. Zaključak studije je toliko loš da je zaprepašćujući: niti jedan od 2.132 ispitanih fondova to nije uspio.

Vještina ili sreća?

S&P Dow Jones Indices američka je tvrtka koja sastavlja tržišne indekse (ili referentne vrijednosti). To su portfelji vrijednosnih papira (npr. dionice, obveznice) koji predstavljaju neki dio tržišta (ili cijelo tržište). Dobro poznati primjer je indeks S&P 500, koji predstavlja tržište za velike američke tvrtke.

Vrijednost vrijednosnih papira varira, što nam omogućuje da izračunamo učinak portfelja (koliko bismo novca zaradili da uložimo u njega). S&P Dow Jones Indices povremeno uspoređuju uspješnost uzajamnih fondova kojima se aktivno upravlja s indeksima koji predstavljaju tržišne segmente u koje fondovi ulažu.

Aktivni upravitelji fondova nastoje kupiti vrijednosne papire koji će u budućnosti ostvariti natprosječne prinose. Ako budu uspješni, njihova će postotna zarada biti veća od zarade usporedivog indeksa. U tom slučaju kažemo da je fond “pobijedio tržište”.

Iako je vrlo teško, tržište se može pobijediti. Svake godine se neki menadžeri pohvale boljim brojkama od tržišnih indeksa. Manji dio to čak i uspije činiti i tijekom duljeg razdoblja. U razdoblju od posljednjih 20 godina, manje od 10% aktivno upravljanih fondova u SAD-u je pobijedilo tržište.

Međutim, važno je pitanje je li to zbog vještine upravitelja fondova ili su jednostavno imali sreće. Ako je to zbog vještine, natprosječni fondovi bi trebali biti u stanju redovito pobijediti tržište.

Zamislite ovo na školskom primjeru. Učenici s natprosječnim vještinama (pamćenje, logično razmišljanje, disciplina) dobivaju peticu na velikoj većini testova. Stoga možemo očekivati da će njihov prosjek ocjena na kraju godine redovito biti među najboljima u razredu.

Međutim, ako je više riječ o sreći, fondovi neće redovito pobjeđivati tržište. Budući da je ishod uglavnom slučajan, menadžer može zabilježiti snažan rezultat dvije godine te veliki gubitak tijekom treće. Stoga se u taj fond ukupno nije isplatilo ulagati, iako se već dvije godine može pohvaliti dobrim brojkama.

S&P Dow Jones Indices, u ažuriranju svoje redovne studije, proizveo je nove podatke za odgovor na ovo pitanje. Studija je pratila koliko je američkih fondova kojima se aktivno upravlja redovito nadmašilo svoje konkurente u posljednjih pet godina.

Budući da prosječni uzajamni fond većinu vremena ne pobjeđuje tržište, sposobnost redovitog pobjeđivanja konkurencije također može značiti sposobnost redovitog pobjeđivanja tržišta, ili barem pariranja s njim. Stoga će rezultati studije pokazati je li značajan broj uzajamnih fondova bio u mogućnosti natjecati se s tržištem u više navrata. 

Niti jedan od 2132

Studija je ispitala svih 2132 fonda kojima se aktivno upravlja u SAD-u. Isključujući samo one koji se fokusiraju na uske tržišne segmente ili investiraju posuđenim novcem, čime povećavaju svoje prinose po cijenu većeg rizika.

Analitičari S&P Dow Jones indeksa izračunali su učinak svih fondova od lipnja 2017. do lipnja 2022., zadnjih 5 godina. Raščlanili su to po godinama, tako da su za svaki fond znali koliki je postotak zaradio u 2017., koliki je zaradio u 2018. itd.

Zatim su pokušali otkriti pravilnost u postizanju natprosječnih rezultata. Za početak, odabrali su prvih 25% fondova s najboljim rezultatima za prvu godinu (2017.-2018.). Zatim su ispitali koliko je od tih fondova ostalo u gornjem kvartilu uspješnosti u svakoj od sljedeće 4 godine. To nije uspjelo niti jednom.

Stoga su autori odlučili ublažiti kriterij uspješnosti i pogledati koliko je fondova uspjelo ostati u gornjoj polovici uspješnosti tijekom svake od 5 ispitanih godina.To je pošlo za rukom MANJE OD 1% svih ispitanih fondova.

Grafikon u nastavku ilustrira rezultate za podskup dioničkih fondova (tako da nisu uključeni svi fondovi kao kod gornjih brojki). Možete vidjeti da je na dužim horizontima postotak fondova koji su ostali u gornjoj polovici nevjerojatno sličan postotku koji se očekuje prema slučajnoj distribuciji (u prošloj godini čak i značajno niži).

Ovi rezultati snažno sugeriraju da je ishod ulaganja pri odabiru vrijednosnih papira uvelike određen slučajnošću. Da se radi o vještini, vjerojatno bismo vidjeli veću pravilnost u boljoj uspješnosti, jer vješti menadžeri pobjeđuju nesposobne.

Imate li kristalnu kuglu?

Da biste pobijedili tržište, trebate ispravno procijeniti buduću profitabilnost pojedinačnih tvrtki i cijenu koju će mase investitora biti spremne platiti za udio te dobiti. Rezultati studije S&P Dow Jones Indices naglašavaju koliko je danas teško napraviti točnu pretpostavku.

Doista, tržište je vrlo učinkovito jer odražava informacije milijuna ljudi diljem svijeta. Stoga je vrlo teško doći do ideje koja već nije pala na pamet drugim ljudima i koja se stoga ne odražava na tržišnu cijenu.

Aktivni investitori koji žele nadmašiti tržište trebaju ispravno predvidjeti kako će se mase ljudi ponašati u budućnosti, tj. koje će proizvode kupovati, kakav će marketing na njih djelovati i koje će tvrtke primijetiti većina ulagača. Takvo je ponašanje uvelike iracionalno i na njega utječu slučajni događaji, tako da čak ni najbolji matematičari ili ekonomisti na svijetu većinu vremena neće dobro predvidjeti.

Čak i ako pronađete objektivno podcijenjenu dionicu, to još uvijek ne znači da ste na dobitku. Kako biste ostvarili profit, drugi će investitori to isto morati shvatiti i početi kupovati na veliko, podižući cijenu i donoseći vam profit. Međutim, to se ne događa uvijek.

Ista stvar vrijedi i kada pokušavate špekulirati o nedostatku precijenjene dionice. Ostatak tržišta može ga nastaviti kupovati besmisleno, dodatno napuhujući cijenu i donoseći vam kratkoročni gubitak koji vaš budžet možda neće moći podnijeti. Tesla je, primjerice, uspjela strmoglavo rasti gotovo dvije godine, iako mu je tržišna vrijednost cijelo vrijeme bila apsurdno visoka u usporedbi s drugim velikim automobilskim kompanijama. Nagli pad je uslijedio tek 2022. godine.

" Tržište može ostati iracionalno duže nego što vi možete ostati solventni."

John Maynard Keynes

I nemojmo zaboraviti da to morate napraviti nekoliko godina za redom. Čak i ako imate uspješnu godinu ili dvije, i dalje možete pogrešno isplanirati ulaganje tijekom treće godine i izgubiti svu zaradu.

Kupite tržište

Iako postoje aktivno upravljani fondovi koji svake godine pobjeđuju tržište, praktički je nemoguće predvidjeti koji će to biti. Kao što smo vidjeli, slučajnost igra veliku ulogu u njihovom uspjehu.

Osim toga, fondovi kojima se aktivno upravlja moraju plaćati analitičare i upravitelje portfelja koji odabiru vrijednosne papire za fond. Njihove su naknade stoga često vrlo visoke, što je značajan razlog zašto većina ne ostvaruje rezultate na tržištu.

Za prosječnog čovjeka koja želi povećati svoje bogatstvo, a ne gubiti vrijeme i živce na novac, optimalnije je „kupiti tržište“.

Na taj ćete način zaraditi njegove prosječne prinose. Spomenuti prinosi su sasvim pristojni u razdoblja od desetak godina, npr. američki S&P 500 indeks zaradio je prosječni godišnji prinos od gotovo 10% tijekom posljednjih 30 godina (u prosjeku bi se vaša uložena sredstva udvostručila svakih 7 godina).

Takva je strategija u skladu s dugoročnim preporukama nekoliko stručnjaka, npr. akademici poput Paula Samuelsona i Williama Sharpea ili legendarnog investitora Warrena Buffetta.

" Indeksni fond s niskim troškovima najrazumnije je ulaganje za većinu investitora."

Warren Buffett

To se može postići, primjerice, ulaganjem u portfelj indeksnih fondova s niskim naknadama. U Finaxu nudimo 11 takvih portfelja, svaki prilagođen ulagačkom horizontu i profilu riziku određenog ulagača. Račun se može otvoriti za svega 5 minuta putem aplikacije ili weba.

Na ovom putovanju ne morate čak ni brinuti o padu tržišta sličnom trenutnom. Studije redovito potvrđuju da tijekom kriza čak i aktivno upravljani fondovi, koji su do tada imali natprosječne rezultate, padaju na dno ljestvice uspješnosti. Ukratko, krize treba prebroditi, tržište se uvijek povijesno oporavljalo i nastavilo profitirati.