Vjerojatno ste tijekom posljednjih nekoliko mjeseci primijetili obilje vijesti o rastućim kamatnim stopama. Europska središnja banka redovito objavljuje najave o povećanju svojih ključnih kamatnih stopa, političari razmatraju mjere kako bi pomogli ljudima s visokim hipotekarnim otplatama, a ponuda za potrošačke kredite sada nije ni blizu onome što je bila prije godinu dana.

U tom vrtuljku, međutim, jedna vrsta kamata ostaje bez značajnijeg rasta - ona na depozitne proizvode. Depozitna stopa središnje banke postupno je porasla na 4 %, kamate na nove stambene kredite su blizu 3 %. U međuvremenu, prosječna kamata na hrvatskim štednim računima po viđenju hibernira na razini od 0,02 % (izračunato kao prosjek 10 najvećih banaka u RH iz donje tablice).

Sigurno vas je uvijek zanimalo koja je razlika između štednje po viđenju i oročenog depozita, stoga idemo razjasniti i tu polemiku.

Koja je razlika između oročenog depozita i depozita po viđenju?

U slučaju oročenih depozita, štediša se obvezuje čuvati svoja sredstva kod banke na duži rok, obično 6 ili 12 mjeseci, kako bi ostvario pravo na povoljniju kamatnu stopu u usporedbi s depozitima po viđenju. Ako štediša odluči povući sredstva prije isteka oročenja, banka će mu isplatiti kamatu po nižoj stopi od one koja je prethodno dogovorena (u većini slučajeva to je kamatna stopa za depozite po viđenju).

S druge strane, kod depozita po viđenju klijent ima fleksibilnost da svoja sredstva povuče u bilo kojem trenutku, bilo u poslovnici banke ili putem elektroničkog bankarstva, s priznavanjem kamatne stope. Međutim, kamatna stopa koju klijent zarađuje na ovakvom obliku štednje obično je osjetno  niža u usporedbi s kamatnom stopom kod oročenih depozita.

Trenutno stanje u bankarskom sektoru

Prosječna bruto 12 mjesečna stopa na oročenu štednju 10 najvećih banaka u Hrvatskoj je 1,33 %. No, i taj postotak bi bio osjetno manji da prosjek prema gore ne vuku dvije banke koje nude više od 3 % (HPB 3 % i Kent Bank 3,1 %). No, treba uvijek imati na umu da banke znaju imati i specijalne uvjete, primjerice za minimalni depozit koji u Raiffeisenu iznosi 5 000 € (u posebnoj ponudi minimalni depozit je 3 000 €).

Važno je spomenuti da, uz posebne uvjete, postoji još jedan nedostatak kada je riječ o oročenoj štednji - mogućnost povlačenja sredstava prije isteka ugovorenog razdoblja. Ako se nađete u situaciji da vam je potreban pristup sredstvima prije nego što prođe 12 mjeseci, važno je znati da takva odluka nosi određene posljedice. Ako se iznos koji povlačite prijevremeno (unutar razdoblja kraćeg od 6 mjeseci) razlikuje od najkraćeg ugovorenog razdoblja, na povučeni iznos se  primjenjuje kamatna stopa za depozite po viđenju za broj izdržanih dana, koja u prosjeku iznosi 0,02 % odn. kako bi se zdravoseljački reklo, nebute dobili niš! U Pametnom depozitu ne postoje specijalni uvjeti, sav novac (dobit) koji ostvarite imate pravo povući bez ikakvih penala ili bez toga da bi vam se obračunavala a vista kamata.

U tablici smo naveli osnovne kamatne stope za oročene depozite na rok od 12 mjeseci. Ne morate ispunjavati nikakve druge uvjete ili uzeti dodatni proizvod da biste dobili ovu kamatu.

Možete vidjeti da te stope u prosjeku nisu jako visoke (rezidenti Republike Hrvatske obveznici su poreza na obračunatu kamatu u visini od 10 % iznosa kamate podložne oporezivanju, uvećano za eventualni prirez ovisno o mjestu prebivališta ili boravišta. Porez nije uračunat u tablici niže te se mora odbiti na kraju razdoblja).

Izvor: web stranice pojedinih banaka na dan 10. 10. 2023.

Kada pažljivo analiziramo situaciju, postavlja se logično pitanje: Zašto depozitni proizvodi, koji često predstavljaju ključni izvor koristi za obične ljude, zaostaju za kamatama na stambenim i potrošačkim kreditima? U ovom blogu smo pripremili odgovore na takva ključna pitanja. Naš cilj je pružiti vam bolje razumijevanje faktora koji utječu na rast kamatnih stopa na štednju, identificirati potencijalne buduće promjene i ponuditi korisne smjernice o tome kako najbolje upravljati svojim štednim sredstvima.

Kako banke funkcioniraju?

Krenimo s jednostavnim objašnjenjem poslovnog modela banaka. Ove financijske institucije prikupljaju sredstva tako da primaju depozite od štediša, pri čemu štedišama nude određenu nagradu u obliku kamate kao zamjenu za pravo korištenja njihovih sredstava. Banke zadrže dio ovih sredstava kao rezervu kako bi mogle udovoljiti zahtjevima za isplatama. Preostali dio sredstava se daje klijentima u obliku stambenih, potrošačkih kredita ili kredita poduzetnicima.

Zajmoprimci moraju vratiti ove zajmove uz nešto dodatnih kamata. Banke u pravilu naplaćuju više kamate na kredite nego što plaćaju na depozite. To čine kako bi pokrile rizik od neplaćanja dijela kredita i kako bi ostvarile dobit putem razlike između kamatnih stopa na depozite i kamatnih stopa na kredite. Ova dobit, koja se generira razlikom između tih kamatnih stopa, poznata je kao neto prihod od kamata. Ako su kamatne stope na depozite niže u usporedbi s kamatnim stopama na kredite, banke će ostvariti veći profit.

Svjesni smo da banke danas posluju na složeniji način. Imaju raznolike mogućnosti za stvaranje prihoda i ostvarivanje profita. Osim što pružaju zajmove, banke generiraju prihode od naknada, ulažu u sigurne vrijednosne papire ili čak polažu sredstva na kamatne račune kod središnje banke. Pored prikupljanja depozita, također se mogu financirati izdavanjem obveznica ili preuzimanjem zaduženja kod drugih financijskih institucija. Unatoč raznolikim načinima poslovanja, važno je napomenuti da, ako su kamatne stope na depozite niže u usporedbi s kamatnim stopama u ostalim dijelovima gospodarstva, banke i dalje imaju koristi.

Dokazuju to i brojke iz lijepe naše. Hrvatski bankarski sektor u prvom je polugodištu ove godine ostvario neto dobit veću od 704 milijuna eura. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, to predstavlja značajan porast od otprilike 50 %.

Zašto kamate ne rastu?

Kamatne stope funkcioniraju na isti način kao i cijene drugih dobara u tržišnoj ekonomiji. U tom kontekstu, kamata predstavlja cijenu koju plaćamo banci za njezinu uslugu: privremeno posuđujemo joj novac (budući da planiramo povući sredstva iz depozitnih proizvoda u bliskoj budućnosti, dok se dugoročna štednja često bolje vrednuje investiranjem).

Na tržištu, cijene se mijenjaju ovisno o tome postoji li manjak ili višak određenog dobra ili usluge. Kada nešto postane rijetko, prodavači često podižu cijene kako bi iskoristili tu situaciju. S druge strane, ako je nešto viška, prodavači spuštaju cijene kako bi privukli kupce i prodali više.

Isto tako funkcionira i s bankovnim depozitima. Ako postane manjak depozita, banke će povećati kamatne stope kako bi privukle štediše. No, ako u svojim "trezorima" imaju više nego dovoljno depozita, nemaju potrebe za povećanjem kamatnih stopa jer bi to nepotrebno povećalo troškove i smanjilo dobit.

Povećanje dobiti trenutno je važno za menadžere banaka, budući da je ECB od 2015. držala kamatne stope na nuli, uzrokujući godine niske profitabilnosti za bankarski sektor. Stoga ovaj period trenutno predstavlja pritisak na menadžere da konačno povećaju dobit ako za to imaju prostora.

Sadašnja situacija više ukazuje na to da banke još uvijek imaju više nego dovoljno depozita. depozita. Prema podacima Hrvatske narodne banke za srpanj, Hrvati imaju gotovo 35 milijardi eura u depozitnim i oročenim proizvodima. Iako su početkom godine počeli lagano padati, pad kamatnih stopa nije dramatičan.

Banke su obvezne držati rezervu u obliku depozita kako bi ispunile zahtjeve za isplatom i izmirile svoje obveze. U tom smislu, banke u eurozoni i dalje su vrlo dobro pokrivene, regulator je u travnju izvijestio da drže 160 posto očekivane potrebe za novcem u rezervama. Zamjenica guvernera Sandra Švaljek je na gostovanju u  N1 Studiju uživo kazala da je “stopa pokazatelja likvidnosti u bankama kod nas preko 240 posto, na razini eurozone oko 160 posto. Znači, može se reći da su banke u prosjeku u Hrvatskoj solidnije nego što je prosjek eurozone, a on je opet vrlo dobar“. Čak je i izvršni direktor UniCredita izjavio da je njegova banka u tako dobrom položaju u pogledu novčanih rezervi da si može priuštiti zadržavanje nižih kamatnih stopa na depozitne proizvode.

Osim toga, očekuje se pad interesa za kredite zbog visokih kamata. Banke iz europodručja izvijestile su da se njihov pristup financiranju pogoršao u prvom tromjesečju. U drugom tromjesečju 2023. očekuje se dodatno pogoršanje pristupa svim izvorima maloprodajnih i veleprodajnih sredstava.

Prinosi na dohvat ruke

U teoriji, rast kamatnih stopa u gospodarstvu obično bi trebao potaknuti oštru konkurenciju za privlačenje depozita. To je zbog činjenice da su prinosi na druge kratkoročne instrumente za pohranu novca porasli, pružajući ljudima alternativu za pohranu svojih ušteđevina. Da bi zadržale štediše i spriječile odljev sredstava, banke bi trebale podizati kamatne stope na svoje depozitne proizvode.

Ovi alternativni instrumenti uključuju kratkoročne obveznice izdane od strane stabilnih država ili velikih korporacija. Također, postoje i ETF-ovi koji prate kamatne stope koje postavlja središnja banka. Sve ove vrste instrumenata mogu poslužiti kao temelj za različite štedne proizvode i novčane fondove, čime pružaju potencijal običnim građanima za ostvarivanje prinosa na razini tržišnih kamatnih stopa.

No, zašto onda ne dolazi do značajnijeg prelaska sredstava u takve slične instrumente, proizvode ili fondove? To vjerojatno ima veze s početnom izrekom koju smo spomenuli na početku ovog bloga. Ljudi su često skloni ostati lojalni banci u kojoj već dugo imaju otvoren račun i s kojom su već navikli surađivati. Razmišljanje o prenosu računa može se činiti kao nepotreban teret u smislu vremena i tehničkih postupaka. Isto tako, mnogo ljudi nije dovoljno upoznato s tim financijskim instrumentima i kako oni funkcioniraju. Funkcioniranje obveznica ili ETF-ova često nije jednostavno za shvatiti, a rijetko tko se trudi objasniti ih jednostavnim jezikom.

A kada će kamate početi rasti?

To je pitanje na koje je teško pružiti precizan odgovor. Iz prethodnog dijela teksta jasno proizlazi da će kamate na depozitne proizvode početi rasti kada banke budu suočene s odljevom depozita u korist povoljnijih financijskih proizvoda. Već su neki hrvatski građani to primijetili, jer se početkom godine volumen depozita smanjio, a neke banke su krenule s povećanjem kamatnih stopa na oročene depozite (uz uvjet da se ispunjavaju određeni kriteriji).

Naišao sam na fascinantan graf koji je objavljen u članku Financial Times. Taj graf prikazuje koliki postotak povećanja kamatnih stopa središnje banke je prenesen na depozitne proizvode u različitim zemljama. Za svaku zemlju su izračunati podaci o vremenskom razdoblju u kojem je središnja banka podizala kamatne stope (za Europsku središnju banku, taj izračun obuhvaća razdoblje od lipnja 2022. do svibnja 2023. godine).

Iz tih podataka proizlazi da su britanske štediše ostvarile najveću korist, s bankama koje su prenele čak 43 % povećanja kamatnih stopa na njihove depozitne proizvode.

No, što leži u osnovi ovih razlika? Analitičar iz S&P Global Ratings, u svom članku, ističe da se u Velikoj Britaniji banke suočavaju s većom konkurencijom, posebno od strane nebankarskih financijskih institucija. Također, visok postotak prenosa kamata zabilježen je i u Francuskoj, gdje su banke izložene konkurenciji popularnog štednog računa Livret A, čije kamate država određuje i vezuje uz inflaciju (što trenutno rezultira visokim kamatama).

Zemlje s visokim rastom kamatnih stopa na depozite dijele zajednički faktor - prisutnost povoljnih štednih proizvoda koji su ponuđeni od strane različitih financijskih institucija. Osim toga, prijelaz na takve proizvode je tehnički jednostavan, pa građani tih zemalja nisu oklijevali koristiti ih.

Što mogu učiniti u vezi s tim?

Čitajući gore navedeni članak, isti mi je izmamio osmijeh jer odražava jedan od razloga zašto je Finax postoji. Naša misija je unijeti veću konkurenciju na europsko tržište i pružiti klijentima bolje informacije o njihovim financijskim mogućnostima. Također, želimo uvoditi tehnološke inovacije koje će pojednostaviti i učiniti jeftinijim upravljanje osobnim financijama.

Ako želite potaknuti hrvatske banke da povećaju kamatne stope na svojim depozitnim proizvodima, razmislite o boljim opcijama poput kratkoročnih obveznica iz razvijenih gospodarstava, ETF-ova povezanih s kamatnim stopama središnje banke ili pristupačnih novčanih fondova. U sklopu vašeg istraživanja, svakako razmotrite naš najnoviji proizvod - Pametni depozit. Po našem mišljenju, ovaj proizvod nudi neusporedivu opciju za one koji žele profitirati od rastućih kamatnih stopa bez vezivanja za uvjete tradicionalnih oročenih depozita.

Pametni depozit se temelji na ETF-ovima koji prate kratkoročne kamatne stope koje utvrđuje Europska središnja banka, kao i prinos obveznica s rokom do šest mjeseci. Njegova trenutačna bruto stopa iznosi 3,8 % godišnje (od datuma objave bloga), što odražava stvarne tržišne stope. Važno je napomenuti da je ovaj prinos povezan s kamatnim stopama središnje banke i može se promijeniti ako ECB promijeni svoje kamatne stope. Naša naknada iznosi samo 0,5 % godišnje, uključujući PDV, što ovaj proizvod čini izuzetno konkurentnim.

Nekoliko naših klijenata nije oklijevalo koristiti Pametni depozit, a njegov stabilan rast možete vidjeti kroz transparentni račun Dominika Hrbatyja, koji je također prikazan na slici u nastavku. Ovaj grafikon obuhvaća razdoblje od tri mjeseca, od 3. srpnja 2023. do 6. listopada 2023. Ovaj kraći vremenski okvir također objašnjava dosadašnji prinos od 0,79 %, budući da prijavljena stopa od 3,8 % predstavlja godišnji prinos koji će se postupno isplaćivati tijekom 12 mjeseci.

Naš cilj je olakšati korištenje Pametnog depozita običnim ljudima na najjednostavniji mogući način. Možete otvoriti račun na našoj web stranici ili putem naše aplikacije za samo 10 minuta, sve iz udobnosti svog kauča. U slučaju zahtjeva za isplatu, vaši ETF-ovi će biti prodani sljedeći utorak, a novac će biti dostupan već u četvrtak. Tako ne morate brinuti o ničemu osim podnošenju zahtjeva. Detaljan prikaz proizvoda i načina rada možete pronaći na ovoj poveznici.

Iskustva iz drugih zemalja jasno pokazuju važnost djelovanja ako želite postići bolje kamatne stope na svoju štednju. Nema potrebe čekati na čuda ili posebne ponude od banaka. Svi imamo one odluke koje često odgađamo zbog udobnosti, ali duboko u sebi znamo da bi donošenje tih odluka moglo trenutno poboljšati naš život. Pametno upravljanje financijama definitivno spada u tu kategoriju. Stoga budimo hrabri i ne dopustimo da naša zemlja postane mjesto gdje bismo radije raskinuli brak nego prekinuli financijske veze s bankom. Na kraju, zadovoljstvo financijama također doprinosi sreći i stabilnosti naših životnih odnosa.