Kao prvo, mi smo izabrali indekse. Dolje navedenih deset ključnih razreda ulagateljske imovine dovoljni su za kreiranje učinkovitog portfelja sa natprosječnim prinosima i minimalnim rizikom.

Odabrani ETF fondovi pokrivaju većinu ključnih svjetskih regija, kao i ekonomskih sektora, ulažući u više od 10,000 specifičnih vrijednosnica, što odgovara otprilike tri četvrtine svjetske tržišne kapitalizacije. Momentalno, u Hrvatskoj, bilo bi teško pronaći sličan portfelj po njegovoj raznolikosti (u zagradi dolje navedeni su indeksi koje ETF fond kopira).

1. US velika poduzeća (S&P 500)
2. US srednja poduzeća (S&P 400)
3. US mala poduzeća (Russell 2000)
4. Europska velika i srednja poduzeća (Euro Stoxx 600)
5. Europska mala poduzeća (MSCI Europe Small Cap)
6. Poduzeća novih tržišta (MSCI EM)
7. Globalne državne obveznice (Citi World Government Bond Developed Markets)
8. Europske korporativne obveznice (Bloomberg BArclazs Euro Corporate Bond)
9. Europske obveznice visokog prinosa (iBoxx EUR Liquid High Yield)
10. Obveznice novih tržišta (Bloomberg Barclays Emerging Markets Sovereign)

Širi portfelj ne bi imao smisla jer ne bi nadmašio sadašnje strategije Finaxovog Inteligentnog Investiranja. Više fondova bi samo povećalo administrativne i ulagačke troškove. U tom slučaju ne bi bili u mogućnosti ponuditi Vam jedno od najjeftinijih ulagačkih rješenja.

Mi, također, ne smatramo prikladnim usredotočiti ulaganja u specifične sektore i regije koja su momentalno “trendy”. Naš cilj je kreirati univerzalno rješenje prikladno svakom ulagaču bez obzira na svotu ulaganja. Ulagački proizvod koji je dobar danas i biti će jednako dobar i upotrebljiv za 10 godina.

Određivanje količine pojedinih razreda imovine u Finaxovim porfteljima vođeno je njihovim udjelom na globalnom tržištu kapitalizacije. Nadalje, kompozicija portfelja je prilagođena postizanja atraktivnog prinosa sa odgovarajućim i što je više moguće eliminiranim rizikom. Slijedeći grafikon pokazuje udio pojedinačnih ETF- ova u naših 11 strategija.

Naši portfelji sadrže sigurnija, konzervativna ulaganja u obliku državnih obveznica, sigurna ulaganja u obliku najvećih multinacionalnih koroporacija, ali i šlag na torti u obliku dionica mladih nadolazećih poduzeća, dionica i obveznica novih zemalja i tržišta ili obveznica visokog prinosa.

Pored toga, postoji preko 5000 ETFova u svijetu, sa desetak do stotinjak raspoloživih opcija za neke indekse kao što su S&P 500. Koji su onda to faktori po kojima smo izabrali pojedine fondove?

Prvi jasan faktor je valuta u kojoj se ETFom trguje. Budući da pravilno ulaganje treba biti jednostavno i jeftino, koliko je to moguće, izbjegavali smo fondove za koje bi bilo potrebno mijenjati valute klijentovog novca. Kupnja imovine stranim valutama povećala bi administraciju, stvorila prostor za greške te povećala troškove.

Još jedan važan faktor bio je da li ETF reinvestira dividendu. Ako fond isplaćuje dividendu ulagači bi bili podložni porezu, što želimo izbjeći u Finaxu. ETFovi koje mi kupujemo ne isplaćuju dividendu nego je reinvestiraju u fond - što rezultira u povećanju cijene ETFa. Tako ćete, zahvaljujući dvogodišnjem moratoriju izbjeći plaćanje poreza na dobit.

Vrlo važan faktor u izboru specifičnog ETF fondova je njihova mogućnost kopiranja prinosa indeksa. Izraz “tracking difference” ukazuje na devijacije razvoja fonda od njegovog temeljnog indeksa. Optimalna je pozitivna devijacija, kada ETF premaši indeks, ili situacija u kojoj ETF zaostaje za indeksom što manje moguće.

Četvrti faktor je način na koji ETF fond replicira indeks. Postoje dva osnovna tipa replikacije: fizička i sintetički. Fizički replikacija znači da fond u stvarnosti ulaže u pojedine dionice i obveznice fonda.

Suprotno tome, sintetička replikacija se većinom događa kroz izvedene financijske instrumente. Rizik takvih ETFova je znatno veći. Ulagač snosi i rizik izdavača instrumenata koji ne želi platiti svoja dugovanja naspram fonda u slučaju bankrota. Fizička replikacija je sigurnija i stabilnija kroz duže razdoblje.

Peti kriterij izbora je administrator. Dajemo prednost ulaganju kroz fondove uglednih menadžera koji su na tržištu već desecima godina i koji upravljaju velikim iznosima novaca. Uz dodatnu sigurnost, veličina fonda sama po sebi je također prednost.

Gotovo svaki fond ima svoju internu naknadu, koju ulagač plaća direktno administratoru. Ulagač je obično ne vidi jer je cijena ETFa uvećana za naknadu. Ovih dana, to su relativno niske naknade ali su one također ušle u našu selekciju.

Dakako, nismo nužno izabrali najjeftiniji fond - faktori koji utječu na sigurnost i stabilnost su nam bili puno važniji od 0.5% razlike u naknadama.

Naravno, izbor pojedinih fondova nije definitivan i nepromijenjiv. Ponuda ETF fondova raste i mijenja se iz mjeseca u mjesec.

U svakom slučaju, nastavit ćemo raditi na tome da osiguramo da naši klijenti ulažu u najbolje moguće fondove i radit ćemo samo takve promijene koje neće stvarati porezne obaveze.