Kako je ovaj blog dio serije o inflaciji, ovdje nećemo ponavljati osnove o tome što je inflacija, njene oblike i manifestacije. Ako vas te teme zanimaju, preporučujem vam pročitati prethodni blog iz ove serije. U ovom tekstu usmjerit ćemo se na novac koji držimo u banci i istražiti zašto on svake godine gubi svoju stvarnu vrijednost. Zaviri ćemo i u razloge zbog kojih na štednju ostvarujemo tako niske kamate te vidjeti što možemo učiniti po tom pitanju.

Gubite li novac, a da toga niste ni svjesni?

Danas hrvatski građani na svojim računima drže preko 37,6 milijardi eura (izvor: HNB). Ovaj golemi iznos predstavlja značajan dio financijske imovine hrvatskih građana. Nažalost, većina tog iznosa ostvaruje zanemarivo male prinose, što je razlog za ozbiljnu zabrinutost. U vrijeme kada inflacija raste, a troškovi života kontinuirano rastu, štednja bi trebala biti ključna za očuvanje financijske stabilnosti pojedinaca i obitelji.

Međutim, činjenica da novac na bankovnim računima ne donosi skoro nikakav povrat štedišama postavlja pitanje o efikasnosti i isplativosti takve štednje. Ovo bi trebalo potaknuti sve štediše da preispitaju svoje financijske strategije. Kada se detaljnije analiziraju uvjeti koje nude banke, postaje očito da su kamatne stope na štedne račune izrazito niske. Na primjer, kamatna stopa na račune s trenutnim pristupom sredstvima (štednja po viđenju) je samo 0,02 %. To znači da na svakih 10.000 eura vlasnik računa godišnje dobije samo 2 eura kamata. Čak i oročeni računi, koji zahtijevaju zaključavanje sredstava na određeno vrijeme i obično nude nešto veće kamatne stope, u prosjeku za kratkoročne depozite donose samo oko 1,83 % godišnje (izvor: HNB). Kada se uzme u obzir prosječna inflacija koja je u posljednjih 25 godina iznosila 2,73 %, jasno je da realna vrijednost tih sredstava zapravo pada.

Ovi podaci pokazuju koliko je situacija postala nepovoljna za štediše. U prošlosti su kamatne stope bile značajno više, omogućavajući štedišama da računaju na stvarni prinos od svoje štednje. Danas, uz ovako niske stope, štediše su prisiljeni tražiti alternativne načine ulaganja kako bi osigurali da njihova sredstva ne gube na vrijednosti. No, iako su te stope niske odnosno nikakve, hrvatski građani i dalje drže taj novac na svojim računima te svake godine dobivaju značajan udarac po džepu od strane inflacije.

Za bolje razumijevanje ove situacije, potrebno je pogledati koliko banke zarađuju na tim istim sredstvima. Europska središnja banka (ECB) nudi kamatne stope od 3,75 % na sredstva koja banke drže kod nje. Depozitna stopa predstavlja stopu po kojoj se ukamaćuje novac koji poslovne banke drže kod središnjih banaka u eurozoni. Od početka 2023. godine, kada je Hrvatska ušla u eurozonu, ova se politika odnosi i na ovdašnje poslovne banke koje ostvaruju istu pogodnost. Ovo znači da banke ostvaruju značajan prihod na novac koji posuđuju ECB-u, ali samo neznatan dio tih prihoda prenosi se na štediše kroz kamate koje nude na štedne račune. Čisto informativno, HNB je poslovnim bankama lani platio čak pola milijarde eura kamata.

Također, značajan dio sredstava koje klijenti drže na svojim računima, banke koriste se za izdavanje kredita drugim klijentima, često po kamatnim stopama između 4–5 %. Ovo omogućava bankama da ostvare dodatni profit na računima svojih klijenata. Prošle godine, banke u Hrvatskoj su zaradile 1,4 milijarde eura, dvostruko više nego godinu ranije. Taj rezultat je posljedica porasta dobiti tekuće godine, pod utjecajem snažnog povećanja kamatnih prihoda, uvelike potaknutih prihodima na prekonoćne depozite kod HNB-a.

Ovakav raskorak između onoga što banke zarađuju i onoga što nude svojim klijentima jasno ilustrira problem s kojim se suočavaju štediše. Dok banke ostvaruju rekordne prinose na sredstva koja drže, oni koji posuđuju novac bankama – štediše – dobivaju samo mrvice.

Jedan moj kolega je u svom tekstu istaknuo da je veća vjerojatnost da će se bračni par razvesti prije nego što će promijeniti svoju banku. Zašto je to tako kada znamo da se banke ne brinu dovoljno o nama, te pritom svake godine ostvaruju rekordne dobiti a nama ostavljaju samo ‘kikiriki’? To mi se nikako ne čini kao zdravi odnos!

Kako inflacija utječe na moju ušteđevinu?

Inflacija je dugoročan ekonomski fenomen koji značajno utječe na stvarnu vrijednost novca. Konkretno, inflacija smanjuje kupovnu moć novca kroz vrijeme. Na primjer, iako će 100 eura danas nominalno biti i dalje 100 eura za deset godina, zbog inflacije stvarna vrijednost tih 100 eura bit će znatno smanjena.

Kako bismo to bolje razmjeli, koristit ćemo konkretan primjer. . Prema podacima Zavoda za statistiku, cijene potrošačkih dobara za prosječnog Hrvata porasle su do 2011. godine za gotovo 35 %. To znači da bi za 10.000 eura danas mogli kupiti istu količinu robe koja bi početkom 2011. godine koštala samo 7.409 eura. Ovaj grafikon jasno pokazuje pad kupovne moći novca uslijed inflacije u posljednjih 13 godina.

Drugim riječima, ako ste u tom razdoblju držali novac na bankovnom računu ili u gotovini, danas ćete njime moći kupiti 34,9 % manje robe nego prije. Ako niste uspjeli ulagati svoju ušteđevinu kako bi barem pratila inflaciju od prosječnih 2,28 % godišnje, stvarna vrijednost vaših ušteđevina se smanjila. Ovaj učinak vjerojatno ste primijetili i u svojoj svakodnevnoj potrošnji - košarica koju ste prije mogli napuniti s istim iznosom novca danas je znatno lakša i manje popunjena.

Ako isti primjer pogledamo s druge strane, lagano možemo zaključiti da bi ono što ste prije 13 godina kupili za 10.000 eura, danas za istu količinu robe će vas koštati 13.490 eura (10.000 x (1+34,9 %)). Ovi primjeri vam jasno pokazuje kako inflacija utječe na povećanje cijena i kako se realna kupovna moć novca mijenja kroz vrijeme. No, sada nam se postavlja i logičko pitanje...

...kako zaštititi svoju ušteđevinu od inflacije?

Kad nam već banke ne nude adekvatnu zaštitu od inflacije, prisiljeni smo tražiti alternativna rješenja za osiguranje naših sredstava. Globalizacija i razvoj tehnologije donijeli su nove opcije koje bolje zadovoljavaju naše financijske potrebe.

Umjesto da se oslanjamo na tradicionalne bankarske proizvode, koji se često čine neadekvatnima i podložnima globalnim financijskim promjenama, danas možemo koristiti financijske instrumente s minimalnim rizikom koji su direktno vezani uz depozitnu stopu Europske centralne banke (ECB). Ova stopa, koju banke često koriste u punom obujmu, trenutno iznosi 3,75 %.

U svijetu u kojem banke, ne mareći za potrošače, zadržavaju ogromne profite korištenjem povoljnih kamata, mi kao potrošači možemo preokrenuti situaciju i okoristiti se tim istim prilikama za osiguravanje vlastite financijske budućnosti. U dinamičnom financijskom okruženju gdje bankarski sektor često djeluje sporo i tromo na promjene te inovacije, nužno je da preuzmemo inicijativu i odgovornost kako bismo optimizirali svoje financijske strategije, posebice u cilju zaštite od tržišnih nestabilnosti i inflacije.

Upravo iz tog razloga naš Pametni depozit ne samo da čuva vrijednost vašeg novca od neumoljive inflacije, već vam pruža mogućnost da iskoristite prednosti viših kamatnih stopa, baš kao i velike banke. Pametni depozit je naš najkonzervativniji investicijski proizvod s dosljedno stabilnim prinosom, idealan za pohranu ušteđevine na rok od jedne godine. On nudi atraktivnu alternativu klasičnim štednim i oročenim računima.

Pametni depozit koristi financijske instrumente koji prate temeljne kamatne stope eurozone. Zahvaljujući tome, njegova vrijednost neprestano raste, a fluktuira isključivo u skladu s promjenama kamatnih stopa koje određuje središnja banka. Ovaj proizvod temelji se na ETF fondovima usmjerenim na repliciranje međubankarskih kamatnih stopa denominiranih u eurima te na obvezničkim ETF-ovima koji uključuju isključivo najmanje rizične obveznice s dospijećem do šest mjeseci i najvišim rejtingom. Ono je svoju ulogu dokazao i u prethodnih godinu dana, gdje je neovisno i vijestima odn. tržišnim kretanjima donosio prinose. Izvedbu istog možete vidjeti i na Dominikovom transparetnom računu.

Osim toga, ovaj proizvod ističe se svojom likvidnošću; nema vezivanja na određena razdoblja, a vaša sredstva su vam dostupna na tjednoj razini. Uz Pametni depozit, imate kontrolu i fleksibilnost, što vam omogućuje da sigurnije koračate kroz dinamično financijsko okruženje.

Ne smijemo zaboraviti ni na naš modificirani Novčanik, koji također sadrži financijske instrumente koji prate temeljne kamatne stope eurozone, ali u nešto manjem obujmu. Oba portfelja (Pametni depozit i Novčanik) sastoje se od dužničkih instrumenata s fiksnom kamatom, a glavna razlika je u dospijeću tih instrumenata. Ako ste u nedoumici koji od ova dva proizvoda odabrati u vašoj borbi protiv inflacije, pročitajte naš sljedeći blog gdje smo opisali koji je od ovih proizvoda prikladniji ovisno o vašoj situaciji.

Inflaciju je nemoguće pobijediti bez pažljivog planiranja. Samo oni koji se pripreme na vrijeme mogu izbjeći njezine negativne učinke. Ne podcjenjujte važnost dugoročnih ulaganja koja ne samo da donose veće prinose, već pružaju i bolju zaštitu od inflacije na dulji rok. Dugoročna ulaganja nisu samo opcija, već neophodna strategija za osiguranje stabilnije i profitabilnije financijske budućnosti. Borba s inflacijom je maraton, a ne sprint, i sigurno ćete izgubiti ukoliko ju ne shvatite ozbiljno. 

Neka vaš novac radi za vas

Posljednjih godina, banke su uživale u značajnim prihodima, dijelom zahvaljujući činjenici da ECB bankama nudi kamatne stope na sredstva koja ondje drže, dok štediše dobivaju znatno manje. Ovo ističe očigledan nesrazmjer između prinosa koje banke ostvaruju i onih koje nude svojim klijentima, zbog čega štediše u stvarnosti gube novac. 

U kontekstu sve veće inflacije i niskih prinosa, tradicionalna bankarska štednja postaje sve manje isplativa, što znači da građani moraju preispitati svoje financijske strategije kako bi zaštitili svoju štednju od daljnjeg gubitka vrijednosti. Potrebno je hitno djelovati kako bi pojedinci osigurali da njihova sredstva ne budu uzalud izgubljena i kako bi pronašli načine da njihov novac radi za njih. Vrijeme je da preuzmemo kontrolu nad svojom financijskom budućnošću i mudro upravljamo svojim sredstvima.

Nemojte više čekati i dopustiti da vaš teško zarađeni novac gubi vrijednost. Kao što smo danas pokazali postoje učinkoviti načini ulaganja koji vam mogu pomoći u borbi protiv inflacije. Ovi proizvodi su dizajnirani da štite vašu štednju, pružajući vam likvidnost i fleksibilnost koju zaslužujete.

Ne dopustite da vam vaš novac donosi „kikiriki“ u rukama banaka. Umjesto toga, osigurajte svoju štednju i povećajte svoju kupovnu moć. Vrijeme je da okrenete ploču i ostvarite veće prinose!

S investiranjem je povezan rizik.

U ovom blogu pružene su marketinške informacije o Finaxovim proizvodima.