U Hrvatskoj čuvamo zapanjujuće iznose novca u bankama. Prema podacima Hrvatske narodne banke, u lipnju ove godine na depozitnim računima bilo je gotovo 47,6 milijardi eura. To je poprilična svota.

Od toga je čak 37,6 milijardi eura su depoziti kućanstva, što znači da je taj novac dostupan za trenutnu isplatu, poput onog na vašem tekućem ili štednom računu. Preostalih 11 milijardi eura nalazi se u oročenim depozitima.

Nekada je bilo uobičajeno da banke plaćaju kamate na taj novac. Ne čuvaju ga doslovno u sefu s vašim imenom, već ga koriste kako bi same ostvarile dobit, primjerice posuđujući ga uz višu kamatnu stopu ili pametno ulažući. Dakle, banka zapravo posuđuje vaš novac za vlastite potrebe, a zauzvrat vam obećava određenu kamatu.

No, problem je što smo se nekako navikli na vrlo niske kamate na naše depozite. Sada se zapitajte – koliko vam banka zapravo plaća kamate na novac koji držite na svom računu?

Statistike pokazuju da to vjerojatno nije mnogo. Najviša kamata na štednji po viđenju (a vista štednja) odn. depozite i štedne račune po viđenju u lipnju je iznosila 0,05 %. To znači da ako banci posudite 100 eura, ona će vam nakon godinu dana isplatiti samo dodatnih 5 centi.

Uz to, mnoge banke naplaćuju naknadu za vođenje računa, što lako može poništiti tu skromnu zaradu, pa čak i dovesti do toga da završite s negativnim stanjem na računu. Na taj način bankama je na raspolaganju gotovo 37,6 milijardi eura praktički bez naknade.

Situacija je ipak nešto povoljnija s oročenim depozitima. Povećanje kamatnih stopa od strane središnje banke, koje ste vjerojatno primijetili u medijima tijekom razdoblja inflacije, kao i konkurencija među bankama, doveli su do rasta prosječnih kamata na oročene depozite. U srpnju su kamatne stope za kratkoročne oročene depozite iznosile 2,22 %, dok su za dugoročne bile 1,44 %. Banke su stoga prisiljene ponuditi nešto više na oročene račune. No, pitanje ostaje koliko profita mogu ostvariti s tim iznosima.

Zlatni rudnik visokih kamata

Kao što sam već spomenuo, banke ne čuvaju vaš novac skriven u sefovima, već njime aktivno upravljaju. Veći dio sredstava koja im stoje na raspolaganju nastoje plasirati kroz razne vrste kredita, poput hipoteka, potrošačkih zajmova, odobrenih prekoračenja, poslovnih zajmova i drugih financijskih proizvoda. Za te usluge banke naplaćuju kamate od svojih klijenata.

Oni od vas koji imaju kredite zasigurno su primijetili kako su kamatne stope u posljednje vrijeme znatno porasle. Trenutna prosječna kamatna stopa na stambene kredite odobrene građanima iznosi 2,8 % (podaci za travanj). To znači da banke ostvaruju značajan profit na kreditima, mnogo više nego što plaćaju na štednim računima ili oročenim depozitima.

Naravno, banke ne mogu posuditi sav novac koji imaju. Dio sredstava moraju držati u rezervi kako bi mogle pokriti isplate i redovne troškove. Ipak, čak i na pričuvama mogu ostvariti solidan prinos s minimalnim rizikom.

Banke, primjerice, posuđuju međusobno rezerve na jedan dan putem takozvanih prekonoćnih depozita. Trenutno najveće banke u eurozoni odobravaju te zajmove po prosječnoj kamatnoj stopi od 3,7 %. To predstavlja solidnu zaradu u usporedbi s 0,05 % koliko se isplaćuje na štednim računima.

Drugim riječima, banke uzimaju vaš novac, ostvaruju na njemu relativno visoke kamate (3-4 %) te vam vraćaju samo mali dio te zarade (0-2 %). Ostatak završava u njihovim džepovima. Nije stoga iznenađujuće da je dobit hrvatskih banaka naglo porasla od početka rasta kamatnih stopa. U 2023. godini dosegnula je rekordnih 1,4 milijarde eura.

.

Izvor: Hrvatska narodna banka

Ponašajte se kao banka

Dobra vijest je da ne morate bespomoćno gledati kako banke zarađuju koristeći vaš novac. Svojom ušteđevinom možete upravljati na isti način kao i banka, odnosno, umjesto da ona stoji na štednom računu ili oročenom depozitu, možete je pametno uložiti. Tako veći dio zarade ostaje vama i vašoj obitelji, umjesto da ga uzima banka.

Možda ste već čuli savjet da svoju ušteđevinu ne držite na bankovnom računu jer inflacija postepeno smanjuje njezinu vrijednost. No, mnogi i dalje nisu sigurni kako ulaganje zapravo funkcionira, unatoč tome što su svjesni njegove važnosti. Ako se prepoznajete u ovoj situaciji, ovaj blog je prava stvar za vas. Pokušat ćemo jednostavnim jezikom objasniti što ulaganje znači i zašto bi trebalo biti dio svačijeg života.

Logično pitanje koje slijedi je: u što je razumno ulagati? Kao i kod banaka, izbor ulaganja ovisit će o tome trebate li sredstva u kratkom roku ili planirate ulagati na dulje staze.

Za kratkoročne rezerve preporučujemo ulaganja na tržištu novca, koje se temelje na sigurnim instrumentima, sličnima onima koje banke koriste za vlastite rezerve. Primjerice, Finax nudi proizvode poput Pametnog depozita (pogodan za štednju koju planirate koristiti unutar godinu dana) ili Novčanik (pogodan za štednju koju ćete koristiti za 1-3 godine).

Ako razmišljate o dugoročnijoj štednji, možete se odlučiti za ulaganja u dionice i obveznice, jer ona nude veći potencijal rasta vrijednosti. Ulaganje u dionice povijesno je donosilo prosječan godišnji povrat od oko 8-9 % kada se održava dugoročno, čak i na razdoblje od 15, 20 ili 30 godina. No, uz ovaj potencijalni rast dolazi i rizik fluktuacije vrijednosti vašeg portfelja.

Danas ne morate sami birati dionice ili obveznice. Na primjer, naš robo-savjetnik može vam pomoći. Riječ je o jednostavnom upitniku u kojem odgovarate na pitanja o svojim financijskim ciljevima, situaciji, duljini ulaganja i spremnosti na rizik. Finaxov algoritam tada odabire portfelj s razinom rizika koja najbolje odgovara vašim potrebama.

S investiranjem je spojen rizik. Prošli prinosi nisu jamstvo budućih prinosa, a rezultat vašeg ulaganja može biti i gubitak. Informirajte se o rizicima koje preuzimate prilikom ulaganja.

Razumijem da sve ovo može zvučati prilično složeno i da se možda osjećate pomalo izgubljeno. Možda vas frustrira činjenica da banka ostvaruje velike profite na vašoj štednji, dok vam ulaganje djeluje strano i previše komplicirano da biste ga isprobali.

Ako se pronalazite u tome, predlažem da se posvetite učenju o ulaganju i pokušate započeti s manjim iznosima. U Finaxu redovito objavljujemo edukativne sadržaje koji na razumljiv način objašnjavaju teme poput financijskih tržišta, rizika ulaganja, dionica, obveznica i osobnih financija. Evo nekoliko primjera koje vam preporučujem:

• Blog o diverzifikaciji
• Blog o tome možete li izgubiti sve tijekom ulaganja
• Blog o tome zašto cijene dionica rastu i padaju
• Blog o tome kako se ponašati kada tržišta padnu
• Podcast Finax Savjetuje, u kojem odgovaramo na pitanja ljubitelja našeg sadržaja
• Finax podcast u kojem obrađujemo sve relevantne teme
• Finax webinari u kojima detaljnije razmatramo financijske teme

Ne hranite banke svojim novcem, radije njime napunite vlastite džepove. Bit će nam zadovoljstvo ako odlučite započeti ulaganje s nama.

Svrha ovog bloga je pružiti marketinšku komunikaciju o proizvodima Finax, o.c.p., a.s. Ova marketinška komunikacija ne uzima u obzir osobnu situaciju potencijalnih primatelja i ne predstavlja osobnu preporuku primatelju.