Hrvatski umirovljenici u prosjeku rade 32 godine i dva mjeseca, dok će u mirovini provesti oko 21 godinu i dva mjeseca (prema podacima HZMO-a iz 2019. godine). To znači da će većina nas više od dva desetljeća provesti u mirovini, što naglašava važnost pravovremene brige o svojoj budućoj mirovini. Visina naše buduće mirovine uvelike će ovisiti o štednji odnosno novca koji smo uspjeli na ovaj i onaj način steći tijekom radnog vijeka.

U Finaxu pridajemo veliku pozornost planiranju mirovine i želimo pomoći našim klijentima da se što bolje pripreme za budućnost. Prosječan Finaxov klijent ima između 30 i 40 godina. Stoga ćemo u ovom blogu istražiti kako bi izgledala njihova mirovina ako počnu štedjeti u svojim tridesetima odnosno u svojim četrdesetima.

Što prije to bolje

Danas prosječna mirovina iznosi oko 500-injak eura, a u više navrata smo spominjali i pisali o omjeru današnje prosječne mirovine u odnosu na plaću. Za one koji nisu upoznati s ovom temom, računica je vrlo jednostavna. Uzmimo podatke za 03/2024., gdje je prema DZS-u prosječna neto plaća iznosila 1.326 €, dok je prosječna mirovina iznosila 513 €. Kada podijelimo ova dva broja, dobijemo udio mirovine u današnjoj plaći, koji u ovom slučaju iznosi iznosi 39 %.

S obzirom na to da prognoze pada nataliteta i sveukupnog starenja stanovništva, omjer mirovine u odnosu na plaću će s vremenom i prema prognozama padati. Prema portalu World Population Review do 2050. godine će u Hrvatskoj živjeti oko 3,3 milijuna stanovnika što predstavlja pad od više od 600.000 stanovnika u usporedbi s današnjih 3,9 milijuna. Nažalost, to će se negativno odraziti i na mirovinski sustav, jer će to samo po sebi stvoriti sve veći pritisak na isti (iako je i sada već velik) zbog manjka radne snage i sve većeg broja starijih osoba. Stoga, moramo biti svjesni da od same državne mirovine nećemo moći održati trenutni životni standard. Zato je danas, važnije nego ikad početi štedjeti za svoju mirovinu.

Jednom prilikom je i bivši američki predsjednik Thomas Jefferson rekao “ne ostavljaj za sutra ono što možeš učiniti danas." Iznimno je važno pravovremeno krenuti s pripremama i osigurati dodatne izvore prihoda kako bi naša starost bila što je više moguće bezbrižnija. U svijetu investiranja moć složene kamate igra jako veliku ulogu pogotovo u situacijama kada ista ima što je više moguće vremena za rad. Mislim da niti jedno ljudsko biće ne želi u mirovini razmišljati o tome hoće li imati dovoljno novca za pokrivanje mjesečnih troškova, a kamoli još i o 'luksuzu' da odvede svoje unuke na kuglu sladoleda i izlet u zoološki vrt.

Novi trendovi

Međutim, nije sve tako crno. U posljednje vrijeme primjećuje se da sve više ljudi postaje svjesno potrebe brige za svoje 'buduće ja'. Danas imamo veliku prednost u odnosu na naše roditelje jer su nam dostupne razne mogućnosti štednje za mirovinu. Zahvaljujući tehnološkom napretku, globalizaciji i lakoj dostupnosti informacija, danas možete započeti svoje mirovinsko putovanje za bolje sutra u svega desetak minuta.

Prema dostupnim podacima, danas otprilike svaki četvrti zaposleni čovjek štedi za svoju mirovinu u jednoj od opcija dobrovoljne mirovinske štednje (prema podacima DZS-a i HANFE). Iako ove brojke nisu loše, prema svim ranije navedenim podacima, one nisu niti najbolje te ovdje postoji veliki potencijal rasta broja štediša.

Situacija s mirovinama nije bajna ni u ostatku EU-a, stoga je Europska unija odlučila poduzeti korake kako bi unaprijedila mirovinski sustav. Na tržište je lansirala svoju verziju konkurenta postojećim mirovinskim opcijama, nazvanu Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP). Uočivši značajne nedostatke u postojećim mirovinskim opcijama, mi smo odmah iskoristili ovu priliku i postali prvi pružatelji PEPP-a u Europi. U Hrvatskoj smo prije nekoliko mjeseci proslavili prvu godišnjicu, a ako vas zanima kako je protekla prva godina i s kojim smo se izazovima suočili, slobodno pročitajte više.

Kretanje u 30-ima

Sada kada smo objasnili akutnost trenutne mirovinske situacije i važnost preuzimanja kontrole nad vlastitom financijskom budućnošću, prijeđimo na konkretne primjere. Ako uzmemo da je današnja mirovina ranije spomenutih 500-injak € a željeli bismo u mirovini imati barem prosječnu plaću koja se kreće oko 1.300 €, tada moramo točno znati koliko novca trebamo štedjeti i ulagati kako bismo tijekom 21 godine mirovine mogli dostojno živjeti.

Kod ulaganja, što dulje ulažete, to je manji rizik i trebali biste ulagati dinamičnije tj. većina portfelja bi trebala biti u dionicama. Optimalno rješenje je uložiti 100 % u dionice u fazi štednje i imati najmanje 60 % uloženo u dionice u fazi isplate, što potvrđuju mnoge dugogodišnje studije, empirijska iskustva, ali i testiranja Finaxovih strategija.

Važno je imati na umu da će nam tijekom razdoblja faze štednje, dok nam plaće postupno rastu, inflacija isto tako u suprotnom smjeru uzimati svoj dio kolača. Isto tako sam svjestan da svaki čovjek ima svoje preferencije – nekima treba više, a nekima manje za život. No, u ovom primjeru ćemo promatrati prosječnog hrvatskog građanina i njegovu mirovinu.

Prije svega moramo uzeti u obzir inflaciju, prema podacima TradingEconomicsa prosječna godišnja inflacija u Hrvatskoj u razdoblju između 1999.-2024. je iznosila 2,73 %. Radi jednostavnosti ćemo zaokružit početni iznos plaće na 1.300 € te 500 € mirovine. Dok ćemo današnjih 800 eura razlike između mirovine i prosječne plaće svesti na buduću vrijednost novca (izraženu u današnjim cijenama), korigirano za inflaciju.

*zbog inflacije, trebat će nam više novca za kupnju iste količine proizvoda. Drugim riječima, ako prilagodimo buduću vrijednost očekivanoj inflaciji, budući iznos bit će jednak današnjoj vrijednosti kada se izrazi u današnjim cijenama.

U primjeru ćemo staviti da štediša štedi u 100 % dioničkom portfelju do dobi za odlazak u mirovinu od 65 godina. Nakon navršenih 65 godina života, portfelj će u isplatnoj fazi imati alokaciju 60:40 (dionički: obveznički ETF fondovi) te će takav ostati tijekom narednih 21 godinu.

Tijekom faze štednje, pretpostavljeni prinos za 100 % portfelj ETF dionica je 7,95 %. Za fazu isplate sa strategijom 60:40, prinos korišten u izračunu je 5,97 %.

Obavijest o prikazanim podacima: Svi podaci koji se odnose na razvoj Finax portfelja predstavljaju stvarnu izvedbu uzoraka portfelja. Metodu izračuna stvarne izvedbe opisali smo u članku; Kako izračunavamo stvarnu izvedbu Finaxovih portfelja? Prošla uspješnost nije jamstvo budućih povrata i vaše ulaganje može rezultirati gubitkom. Saznajte koje rizike preuzimate prilikom ulaganja.

Ako imam 30 godina, do mirovine imam još 35 godina. Današnja razlika između mirovine i plaće usklađena za prosječnu inflaciju te pretpostavku ceteris paribus, bi iznosila 2.053 €. Taj iznos će nam poslužiti kao baza za našu fazu isplate u narednih 21 godinu.

Prema izračunima našeg rentnog portfelja, kako bi si mogli isplaćivati upravo navedeni mjesečni iznos, na početku faze isplate moram imati 355.500 €.

Kao što možemo vidjeti u donjem grafikonu, ukupno isplaćeni iznos na kraju razdoblja iznosit će 635.076€, što jasno pokazuje da ćemo prema postavkama portfelja u fazi isplate potencijalno zaraditi dodatnih 279.576 €.

Važno je napomenuti da je u grafikonu uračunato kako će se početnih 2.053 € (svedenih na današnje cijene) koje nam se isplaćuju na mjesečnoj razini, svake godine povećavati za prosječnu inflaciju eurozone. Što znači da će nam se svake godine, naša mjesečna renta povećavati.

No, ako želim doći do iznosa od 355.500 € u 65 godini, moram sa svojih trenutnih 30 godina krenuti  mjesečno uplaćivati 168 €.

S relativno manjim uplatama sada, kasnije možemo živjeti bez puno briga. Ovdje si možete pomoći i s poznatim pravilom 50/30/20, što je ujedno i popularna metoda budžetiranja koja dijeli vaš mjesečni prihod na tri glavne kategorije:

• 50 % prihoda – potrebe: Ovaj dio budžeta nam pokriva naše nužne troškove, poput: stanovanje, hrana, prijevoz, dječja skrb…
• 30 % prihoda – želje: razlika između potreba i želja nije uvijek jasna i može varirati. Općenito, želje su dodaci koji nisu nužni za život i rad, a često uključuju: razne mjesečne pretplate, putovanja, zabavu, odlasci u restorane…
• 20 % prihoda - štednja i otplata dugova: ovaj dio budžeta namijenite otplati postojećih dugova i stvaranju financijskog jastuka. Primjerice, štednja za mirovinu, fond za financijsku rezervu, otplatu dugova…

Ovo potvrđuje i naš primjer, u kojom plaća od 1.300 € i uplata za mirovinu od 168 € predstavlja 13 % vaše plaće. To je samo jedan od načina kako lakše možete dovesti svoje financije pod kontrolu. Jer kada ste gazdom svojih financija onda si lagano možete pronaći i 168 € koje ćete prenamijeniti za štednju i svoje 'buduće ja'.

Kretanje u 40-ima

Velika prednost svakog investiranja je vremenski horizont ulaganja, stoga je idealno započeti što je prije moguće. Međutim, ako niste imali priliku krenuti ranije, ne treba očajavati. Još uvijek imate vremena pripremiti se za mirovinu, ali morate biti svjesni da ste već izgubili značajan dio vremena tijekom kojeg je vaša investicija mogla raditi za vas. Zbog toga ćete morati imati puno veću disciplinu.

Što se više bližimo mirovinskoj dobi, normalno je da sve više razmišljamo o njoj. Ako počnemo investirati za mirovinu s 40 godina, do mirovine imamo još 25 godina (plus 21 godina u mirovini). Pravila ostaju ista kao u prethodnom primjeru: tijekom faze štednje investiramo 100/0, te nakon navršenih 65. godini alokacija portfelja će biti  60/40, te ona takvom ostaje do kraja mirovine i isplatne faze.

U ovom slučaju će nam za 25 godina, razlika između mirovine i plaće, usklađena s prosječnom inflacijom i pretpostavkom ceteris paribus, iznositi 1.530 €. Možda se pitate zašto je mjesečni iznos manji nego kod investiranja s 30 godina. Razlog je što osoba koja počinje štedjeti s 30 godina, u ovom hipotetskom primjeru ima još 10 godina više do mirovine, a inflacija će i dalje uzimati danak u plaći i mirovini, smanjujući vrijednost tog novca u današnjim cijenama.

U ovom primjeru moramo na početku svoje isplatne faze (65 godini) imati 271.689 €. Kao što se može vidjeti na grafikonu niže, ukupno isplaćeni iznos na kraju razdoblja iznosit će 458.316 €, što jasno pokazuje da ćemo prema postavkama portfelja u isplatnoj fazi potencijalno zaraditi dodatnih 208.280 €. Mjesečni iznos rente nam se kao i u prethodnom primjeru svake godine poveća za razinu inflacije.

Sada dolazimo do veće razlike između kasnijeg kretanja štednje za mirovinu. Kada smo imali 30 godina prema izračunima nam je trebalo 168 € /mj., ali s 40 godina ćemo morati odvajati 301 €/mj. kako bismo došli do iznosa od 271.689 € u 65. godini. Zamislite onda koliko biste morali manje izdvajati da ste počeli s 20 godina! Čak je i Einstein izjavio da je složena kamata 8. Svjetsko čudo.

Iako se ovdje radi o većem iznosu, moramo biti svjesni da s godinama čovjek obično zarađuje više, a svoj vrhunac statistički ostvaruje oko 50. godine. Prema istraživanju američkog Zavoda za statistiku rada o američkim primanjima u različitim dobnim skupinama, medijan plaće u Sjedinjenim Državama doseže svoj vrhunac u rasponu od 45 do 54 godine. To znači da, iako ćete morati izdvajati veći iznos u kasnijim godinama, vaša sposobnost za štednju također raste s porastom prihoda.

Bolje ikad nego nikad

Iako je matematički i statistički najisplativije početi brinuti o svojoj mirovini što je ranije moguće, nikada nije prekasno za početak. Sveukupno gledano, disciplinirana strategija štednje i ulaganja, koja uzima u obzir inflaciju i prilagođena je individualnim preferencijama, ključna je za održavanje udobnog načina života u mirovini. Pravilo 50/30/20 može pomoći u učinkovitom upravljanju financijama, olakšavajući raspodjelu sredstava za vašu mirovinu. Sama svijest o važnosti ovog pitanja potaknut će vas da proaktivno pristupite planiranju svoje mirovine. Jer, u konačnici, nikada nije kasno početi brinuti za svoje buduće 'ja'.

U Finaxu smo i ovom segmentu mislili na vas, te vam nudimo više opcija odabira mirovinske štednje, od normalne štednje za mirovinu do Europske mirovine.

Najpametnije što možete učiniti je početi ulagati i brinuti se o svojoj budućnosti sada. Razlika između ulaganja sada i čekanja na mirovinu može biti presudna - idilična mirovina kakvu priželjkujemo ili ona za koju mnogi ekonomisti upozoravaju da nas čeka ako se budemo oslanjali samo na državne mirovine. Jer kao što ovdje ustanovili ne ostavljaj za sutra ono što možeš učiniti danas, jer svaka dodatna godina ulaganja može značiti ogromnu razliku u vašem životnom standardu sutra.