Odlazak na fakultet nije popraćen samo naletom emocija i novog kurikuluma, već i često izazvanim šokom od „odraslog života“. Taj novi život uključuje plaćanje troškova koje do tada nismo mogli niti zamisliti. Svaki mjesec morate platiti najam, za svaki predmet morate kupovati knjige. 

Dodajte tomu i školarinu, pokaz za javni prijevoz i povremene odlaske u kino na premijeru novog filma. Ekonomski udžbenici će vam istaknuti da za razliku od svojih vršnjaka ne možete raditi puno radno vrijeme što vam ograničava mogućnosti prihoda i štednje. 

Dakle postoji velika šansa da ćete iz studentskih dana odnijeti visok dug i nulu na računu, što nije idealan početak u život. Prema istraživanju Bankrate.com provedenom u Sjedinjenim Državama, čak 73% ljudi u dobi od 23 do 38 godina moralo je zbog problema s otplatom duga odgoditi barem jednu životnu ili financijsku prekretnicu. To je uključivalo uštede na hitnim troškovima, kupovini vlastitog stana ili vjenčanja. 

Izvor: Bankrate.com

Na gornjem grafikonu možete vidjeti što bi retroaktivno promijenili oni čiji je dug bio preopterećen. U našoj situaciji ne treba paničariti, školski i studentski krediti u Europi daleko su od stvaranja takve krize.  

Međutim mnogo hrvatskih građana još uvijek ima problema s pokretanjem vlastitog života. Mnogi naši sunarodnjaci u starijoj dobi žive s roditeljima i ne mogu se osamostaliti. Statistike pokazuju da je njihov broj iznad prosjeka ostalih zemalja EU i govore da najkasnije napuštaju roditeljsko kućanstvo, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018. u trenutku kad se odluče na preseljenje u prosjeku imaju 31,8 godina. 

U ovom članku donosimo vam nekoliko savjeta kako upravljati svojim osobnim financijama kada krenete na fakultet koji vam mogli pomoći u vašem sljedećem životnom razdoblju. 

1. Korak: Razmislite da li se fakultet uopće isplati

U Hrvatskoj se visoko obrazovanje (VSS) često doživljava kao obvezna formalnost. Kako se diplome posljednjih godina dijelile „šakom i kapom“ , nedostatak titule ispred imena može izgledati ponižavajuće. Međutim, ne bismo se pod svaku cijenu trebali ići na fakultet samo da možemo reći da ga imamo. To je ipak u konačnici, investicija kao i svaka druga. 

Njegov prinos je nešto što ekonomisti nazivaju ljudskim kapitalom. Riječ je o vještinama stečene učenjem, zahvaljujući kojima smo u mogućnosti obavljati složenije poslove. Te iste vještine nas  nagrađuju većom plaćom ili mogućnošću da radimo posao koji nas zaista ispunjava. Stoga, ako ne ostvarimo prihode u skladu naših vještina i znanja, ne isplati se trošiti tisuće kuna/eura na „fakultet“.

Valja napomenuti da je u većini slučajeva ovo isplativa investicija. U Sjedinjenim Državama sveučilišni diplomanti tijekom života zarade u prosjeku milijun dolara više od svojih srednjoškolskih vršnjaka. Iako će na žrtvovanoj mogućnosti rada i trošku same školarine izgubiti nekoliko stotinu tisuća dolara, to se ipak nakraju poprilično isplati.

Međutim, ovaj povrat nije zajamčen. Oko 10% studenata u EU ne završi fakultet, a mnogi i dalje nakon dobivanja diplome rade u području za koje im ista ne treba. U Sjedinjenim Državama to čini 40% diplomanata. Nemamo podatke za Europu, ali stručnjaci procjenjuju da je situacija također zabrinjavajuća.

Kod pojedinih škola i sama kvaliteta obrazovanja može biti zabrinjavajuća, ako iste škole imaju zastarjeli način poučavanja, prilikom zapošljavanja firma neće gledati na vaše obrazovanje. Više će ih zanimati praktični i osobni projekti. Dakle ako kandidat iz IT-a prezentira adekvatne kodove, nitko neće gledati da li ima završenu školu ili je to kodiranje naučio na YouTubeu. Ako nakon srednje škole možete sami ući u takvu korporaciju, mogli bi ste mnogo više profitirati nego da ste išli studirati na neku nekvalitetnu instituciju. 

Stoga kada odlučujete što ćete raditi nakon mature, nemojte gledati samo u jedom smjeru. Razmislite o životu bez sveučilišne diplome ili eventualno o diplomi prvostupnika (bakalaureat). Također provjerite statistike o stupnju zapošljivosti diplomiranih studenata i uvjerite se da će vas posao na tom polju zaista ispuniti. To se danas može učinit pomoću ljetnog stažiranja uz srednju školu. 

To nije nikakva sramota i još možete uštedjeti. Kombinirani troškovi života i školarina u većini zemalja koštaju između 30-40 tisuća eura za 3 godine studija. Ako biste se sada nakon Brexita odlučili studirati u Ujedinjenom Kraljevstvu, ovi troškovi bi se popeli na 100 000 eura. 

2. Korak: Pripazite na prezaduženost

Britanski institut za fiskalne studije istaknuo je 2017. godine da je redovni student na sveučilištu na kojem su mnogi Hrvati studirali prije Brexita napuštao školu s dugom od 44.000 funti. Osim toga, zaračunavaju visoke kamate, koje su znale doseći i do 6,1%. U izvješću se navodi da većina studenata stoga neće moći otplatiti cijeli zajam, ali će podnijeti teret duga na rok otplate od 30 godina, te nakon isteka toga roka će im se ostatak duga oprostiti. Iako to ne znači da će izvršitelji ganjati studente zbog zajma, visoke otplate mogu biti restriktivne. Ne možemo štedjeti onoliko koliko bismo htjeli, te loš kreditni rejting koji nam ostaje a koji banke provjeravaju može biti poguban ako želimo podići stambeni kredit u budućnosti.

Izvor: UCAS, njemačka, danska i nizozemska vlad, *za Europske studente se primjenjuje međunarodna školarina, tako da suma u konačnici može biti 2-3 puta veća I

Stoga, ako se morate zadužiti za financiranje studija, pomno proučite odgovarajuće kamatne stope te procjenu prihoda koje možete ostvariti svojom diplomom. Ako će vam obročna otplata stvarati preveliko opterećenje, razmislite o studiranju na sveučilištu sličnog ranga ali s jeftinijom školarinom (kvalitetno obrazovanje možete potražiti u Češkoj, Njemačkoj ili Nizozemskoj). Dio troškova možete pokriti i honorarnim radom ili prikupljanjem sredstava.

3. Korak: Napravite si proračun

Iako može zvučati kao opći i pomalo "štreberski" savjet, pregled prihoda i rashoda u obliku obične proračunske tablice u Excelu koristan je alat koji mi je puno pomogao. Sve što trebate učiniti je zbrajati u jednom stupcu sav mjesečni prihod (potporu roditelja, pola radnog vremena, potpore države ili škole itd.), A u drugi, troškove koje ćete morati plaćati svaki mjesec (najam, režije, wi-fi, prijevoz, udžbenici itd.).

U idealnom slučaju, još uvijek ćete imati nešto novca za „troškove zabave“, poput petka navečer ili odlazaka u trgovine odjeće. Prvo što preporučujemo s ovim viškom je uštedjeti barem dio toga, tako da imate barem 150-200kn ušteđevine.

Nekoliko je stvari koje možete učiniti sa postupno ušteđenom količinom. Nešto od toga svakako biste trebali staviti na štedni račun kao pričuvu. O tome zašto je to važno u životu nakon stjecanja diplome možete pročitati na blogu 12 savjeta kako uštedjeti stotine kuna mjesečno.

Trebali biste uštedjeti novac čak i ako već imate takvu rezervu. Ušteđeni iznos možete dugoročno pasivno investirati te tako si početi graditi imovinu. Prilikom ulaganja vrijeme vam je najveća prednost.

Iako to ne bi bili veliki iznosi, cilj je naučiti trošiti manje nego što zarađujemo. Ovo je osnovna navika ljudi koji su u odrasloj dobi uspjeli izgraditi veliko bogatstvo. Više o prednostima dugoročnog ulaganja možete pročitati u ovom blogu.

4. Korak: Što ako mi moj proračun stvara gubitke?

Ako nakon sastavljana tablice ustanovite da zaradom ne možete platiti nužne troškove, trebate povećati prihode i smanjiti svoju potrošnju. U nastavku vam donosimo nekoliko savjeta kako uštedjeti. 

Prvi način da povećate prihod je pretražiti web stranicu sveučilišta, napisati e-mail ili pitati starije kolege iz razreda postoje li neki oblici stipendija. Fakulteti često pružaju pomoć studentima slabijeg imovinskog stanja. Nizozemska vlada će vam osigurati jeftin kredit za troškove života ako radite u njihov zemlji najmanje 56 sati mjesečno. 

Druga mogućnost je pronaći posao sa skraćenim radnim vremenom, idealno bi bilo da pronađete studentsku praksu u području u kojem kasnije želite raditi. Ne samo da ćete zaraditi za studentske troškove, nego ćete i naučiti i praktične vještine koje će vam dati značajnu prednost kada se prijavite za posao. Samo nemojte odustati i napišite dovoljno e-mailova. 

Međutim, ako svoje vrijeme trebate posvetiti učenju, postoji mnogo načina da uštedite na troškovima. Ne morate svaki dan jest kebab i ići jesti u restoran. Naučite se kuhati i spremite si hranu za naredna 2-3 dana, to će vas u konačnici puno jeftinije ispasti. 

500 kuna za udžbenik vam se čini mnogo? Kupite rabljeni. Određene škole za to imaju učeničke organizacije, drugdje je dovoljno se raspitati u facebook grupi od fakulteta. 

Koristite studentske popuste. Na ISIC odnosno međunarodnoj studenskoj iskaznici možete ostvariti popuste u mnogim trgovinama, sve što trebate je provjeriti to na web stranici u odjeljku Hrvatska i inozemstvo. U Amsterdamu nam je škola ponudila kod za popust zahvaljujući kojem smo dobili besplatnu polugodišnju članarinu u fitnessu. Stoga je dobro je raspitati se o sličnim mogućnostima.  

Također možete uštedjeti i na prijevozu. Osim korištenja javnog prijevoza razmislite i o vožnji biciklom ili možda hodanjem ako se ne radi o nekoj velikoj udaljenosti. Tako ćete uštedjeti novac i također možete uživati u jutarnjoj tjelovježbi.  

Kako sve ovo ne bi zvučalo previše negativno, zaključio bi ovaj blog s naglaskom da je ulaganje u obrazovanje odlična odluka na koje se isplati trošit novac. Mnogo ljudi će vam pričati o svojim studenskim danima kao jednim od najljepših razdoblja u njihovim životima. Vjerujemo da će vam naši savjeti pomoći da uživate uz još veću financijsku sigurnost. Želimo vam puno sreće u sljedećim ispitima! 

Ako ste ovaj članak pročitali kao roditelj koji želi pomoći svojoj djeci, imamo još jednu preporuku za vas. Razmislite o studiju svoje djece unaprijed i redovito odvajajte dio svoje zarade u tu svrhu.  

Zahvaljujući dužem vremenskom horizontu i složenim kamatama, plaćat ćete manje za studij svojeg djeteta, a budući troškovi neće u tolikoj mjeri opterećivati vaš obiteljski proračun.