Inflacija je sastavni dio svake ekonomije i donosi sa sobom određene izazove. Previsoka inflacija može dovesti do smanjenja kupovne moći, dok preniska inflacija može signalizirati probleme u gospodarskom rastu. Optimalna razina inflacije je ključna za stabilnost i zdravlje gospodarstva, a njezino praćenje i kontrolu obavljaju središnje banke svake države.

U ovom blogu, ćemo istražiti što uzrokuje inflaciju, kako se ona mjeri, te koji su najbolji načini za zaštitu od njezinih učinaka. Kroz razumijevanje inflacije i njezinih uzroka, bit ćete bolje pripremljeni za donošenje informiranih financijskih odluka u svakodnevnom životu.

Što uzrokuje inflaciju

Inflacija, kako je definirana na Wikipediji, se odnosi na tržišno gospodarstvo gdje se cijene dobara i usluga neprestano mijenjaju – neke cijene rastu, dok druge padaju. No, inflacija se odnosi na sveobuhvatno povećanje cijena, a ne samo na promjene cijena pojedinih proizvoda.

Kao rezultat inflacije, vrijednost novca opada s vremenom; to znači da za isti iznos novca danas možete kupiti manje nego što ste mogli kupiti jučer. Inflacija dakle smanjuje kupovnu moć valute, što ima značajan utjecaj na ekonomiju i život građana.

Zamislite dvoje ljudi: jedan koji zarađuje 1500 € mjesečno i drugi koji zarađuje 1200 € mjesečno. Pogledajmo kako prosječna stopa inflacije od 3 % utječe na njihovu kupovnu moć.

• Godina 1: Osoba zarađuje 1500 € mjesečno.
• Godina 2: Cijene su porasle za 3 %.

Pretpostavimo da osoba troši 1000 € mjesečno na potrepštine (hrana, stanarina, režije itd.).

• U 1. godini s 1000 € može kupiti određenu količinu dobara i usluga.
• U 2. godini, zbog inflacije od 3 %, te iste robe i usluge koštat će 1030 € (1000 € * 1,03).

Ako njegov prihod ostane isti na 1500 €, svaki mjesec će imati 30 € manje za potrošnju ili štednju, nakon što pokriju svoje životne potrebe. Ovih 30 eura razlike predstavlja smanjenje kupovne moći.

Sada, uzmimo u obzir drugu osobu koja zarađuje 1200 € mjesečno.

• Godina 1: Osoba zarađuje 1200 €.
• Godina 2: Cijene su porasle za 3 %.

Ako ta osoba također potroši 1 200 € (sve što zaradi) na potrepštine:

• U 1. godini s 1200 € mogu kupiti određenu količinu dobara i usluga.
• U 2. godini, zbog inflacije od 3 %, te iste robe i usluge koštat će 1236 €.

S nepromijenjenim prihodom od 1200 €, ova osoba si ne može priuštiti kupnju iste košarice dobara i usluga kao godinu dana prije. Zato će morati smanjiti količinu potrošnje.

Inflacija utječe na sve, ali njezin utjecaj može biti značajniji za one s nižim primanjima. Kako troškovi života rastu, sposobnost ljudi da si priušte robu i usluge opada, osim ako njihov prihod ne raste istom stopom ili brže od inflacije.

Ovo je pojednostavljena definicija inflacije. Međutim, situacija je malo složenija, pa ćemo je detaljnije razmotriti korak po korak. Postoji nekoliko ključnih uzroka koji mogu dovesti do inflacije:

Povećanje ponude novca

• Tiskanje i distribucija više novca: Kada središnja banka printa više novca i distribuira ga, količina novca u optjecaju se povećava bez odgovarajućeg povećanja dobara i usluga. To rezultira višim cijenama jer veći broj novca traži isti broj proizvoda. Na primjer, tijekom pandemije subvencije i izravna plaćanja pojedincima povećali su ponudu novca i potrošnju, pridonoseći inflaciji.
• Devalvacija valute: Kada vlada devalvira svoju valutu, uvezena roba postaje skuplja, što dovodi do viših ukupnih cijena. To smanjuje kupovnu moć i uzrokuje inflaciju.
• Zaduživanje kroz bankarski sustav: Banke koje daju više kredita rezultiraju povećanjem potrošnje i ulaganja. Ako potrošnja raste brže od proizvodnje, cijene rastu zbog veće potražnje.

Čimbenici na strani potražnje

• Rastući prihod: Kako prihodi rastu, ljudi troše više, povećavajući potražnju za robom i uslugama. Ako ponuda ne prati korak, cijene rastu, uzrokujući inflaciju povučenu potražnjom. Ova vrsta inflacije događa se kada agregatna potražnja u gospodarstvu premašuje njegovu agregatnu ponudu.

Čimbenici na strani ponude

• Uska grla u opskrbi (bottlenecks): Poremećaji u proizvodnji ili distribuciji mogu stvoriti nestašice, povećavajući cijene. Na primjer, svi se sjećamo problema u opskrbnom lancu tijekom pandemije i blokade Sueskog kanala, koji su značajno podigli cijene. To može uzrokovati inflaciju zbog rasta troškova, pri čemu ukupne razine cijena rastu uslijed povećanih troškova proizvodnje.
• Nestašice ključnih dobara: Nedostatak osnovnih sirovina ili energije može povećati proizvodne troškove, koji se prebacuju na potrošače u višim cijenama, što dovodi do troškovne inflacije.

Ugrađena inflacija

Također poznata kao "inflacija plaća i cijena", ova pojava nastaje kada očekivanja buduće inflacije pokrenu sadašnju inflaciju. Kada ljudi očekuju rast cijena, traže veće plaće, što potiče poduzeća na povećanje cijena, stvarajući tako začarani krug. Ovu vrstu inflacije potiče međusobno djelovanje plaća i cijena, što može produžiti inflacijski ciklus.

Kako inflacija utječe na naš džep

Inflacija utječe na mnoge aspekte našeg ekonomskog života, poput potrošnje, štednje, ulaganja i zaduživanja. Da bismo razumjeli kako inflacija djeluje, moramo pratiti indekse cijena i analizirati konkretne primjere njezinih učinaka.

Kako se mjeri inflacija

Indeks potrošačkih cijena (CPI) mjeri prosječnu promjenu cijena koje potrošači plaćaju za košaricu dobara i usluga tijekom vremena. Ovaj indeks predstavlja prosječnu potrošnju stanovništva i ključni je pokazatelj inflacije, jer odražava koliko rastu troškovi života. Primjerice, ako CPI poraste za 3 %, to znači da su cijene u prosjeku porasle za 3%, što smanjuje našu kupovnu moć. Prema podacima TradingEconomicsa, prosječna godišnja inflacija u Hrvatskoj od 1999. do 2024. iznosila je 2,73 %.

CPI se izračunava uzimanjem uzorka košarice dobara i usluga koje kućanstva obično kupuju. Ova košarica uključuje kategorije poput hrane, stanovanja, odjeće, prijevoza i zdravstvene skrbi. Cijene tih artikala prate se tijekom vremena kako bi se odredila ukupna stopa inflacije.

Međutim, važno je napomenuti da svatko doživljava inflaciju na svoj način, ovisno o vlastitim obrascima potrošnje. Na primjer, ako netko troši veći dio svojih prihoda na zdravstvenu skrb, a troškovi zdravstvene skrbi naglo rastu, njegova osobna stopa inflacije može biti viša od prosječnog CPI-ja. Suprotno tome, netko tko troši više na elektroniku, kojoj cijene mogu padati, mogao bi doživjeti nižu osobnu stopu inflacije.

Evo primjera kako bi CPI košarica mogla izgledati, s fokusom na najveće kategorije:

• Stanovanje: Ovo uključuje najamninu, režije i troškove održavanja.
• Hrana i piće: Ovo pokriva namirnice i jedenje vani' (restorani).
• Prijevoz: Ovo uključuje troškove kupnje vozila, goriva i javnog prijevoza.
• Medicinska njega: Ovo pokriva zdravstveno osiguranje, medicinske usluge i lijekove na recept.

Kako bismo bolje razumjeli utjecaj inflacije, uzmimo za primjer cijenu našeg omiljenog jutarnjeg napitka – kave. U Hrvatskoj se godišnje konzumira 3,8 kg. kave po osobi, što nas svrstava na 15. mjesto u svijetu po potrošnji kave, prema podacima World of Statistics.

U 15 zemalja Europske unije inflacija kave u ožujku ove godine bila je viša nego u istom razdoblju prošle godine. Najveća inflacija zabilježena je u Hrvatskoj, gdje je iznosila 7,4 %. Cijena sirovine, naravno, utječe na cijenu šalice kave, koja se danas kreće oko 2 € (ovisi naravno i o lokaciji i kafiću).

Izvor: Investopedia

Pozitivni i negativni utjecaji inflacije

Potrošnja

• Negativno: kad je inflacija visoka, naš novac nam više ne omogućuje isto kao prije. Na primjer, prošle godine smo za 100 € mogli kupiti tjedan dana namirnica, ali sada te iste namirnice koštaju 120 €. To nas prisiljava da pažljivije biramo što stavljamo u košaricu, možda čak i odustanemo od poznatih brendova u korist trgovinskih marki ili ćemo morati smanjiti količinu čokolada/grickalica.
• Pozitivno: s druge strane, kada je inflacija umjerena, možemo se odlučiti za kupnju novog telefona ili uređaja sada, umjesto da čekamo. Jer ako znamo da će cijena prijenosnog računala porasti za 5 % u narednih nekoliko mjeseci, kupit ćemo ga sada kako bismo uštedjeli novac.

Štednja

• Negativno: visoka inflacija smanjuje stvarnu vrijednost naše štednje. Zamislite da imate 5000 € na štednom računu. Ako inflacija iznosi 10 %, sljedeće godine tih 5000 € vrijedit će kao današnjih 4500 €. To znači da će se moja teško zarađena ušteđevina smanjivati i gubiti svoju kupovnu moć.
• Pozitivno: uz umjerenu inflaciju, imamo veći poticaj uložiti svoj novac umjesto da ga držimo na štednom računu s niskim kamatama. Na primjer, umjesto da ostavimo 1000 € na štednji s kamatom od 1 %, možemo ih uložiti u dionice ili uzajamne fondove koji bi potencijalno mogli donijeti 5-7 % prinos. Tako će naš novac rasti brže od inflacije, što je puno bolja opcija nego da ga ostavimo na računu.

Stvarni prihod

• Negativno: ako mi  plaća ne prati inflaciju, moj stvarni prihod opada. Na primjer, ako dobijem povišicu od 2 %, a inflacija je 4 %, gubim na kupovnoj moći. To bi moglo značiti smanjenje izlazaka/zabave jer moja plaća više ne pokriva onoliko koliko je prije mogla.
• Pozitivno: no, ako moja plaća raste brže od inflacije, moja kupovna moć raste s njom. Pretpostavimo da smo dobili povišicu od 5 % dok je inflacija samo 2 %. To znači da imamo više novca za potrošiti ili uštedjeti, što nam olakšava priuštiti stvari poput ljepšeg automobila ili odmora.

Krediti

• Negativno: zajmodavci gube ako je inflacija viša od kamatnih stopa na zajmove. Na primjer, ako posudimo prijatelju 1.000 € uz kamatu od 3 %, a inflacija je 4 %, novac koji nam vraća vrijedi manje nego kad ga je posudio. Zbog toga je kreditiranje manje privlačno.
• Pozitivno: zajmoprimci imaju koristi od ovog scenarija. Ako si uzmemo studentski kredit s kamatom od 4 %, a inflacija naraste na 6 %, novac koji vraćamo vrijedi manje nego kad smo ga posuđivali. To znači da nam je s vremenom lakše upravljati dugom, pa se čini da otplaćujemo manje u stvarnom iznosu. Svi zajmoprimci koji su prije nekoliko godina uzimali kredite s niskim kamatama iskusili su ovu inflacijsku korist u posljednjem razdoblju visoke inflacije.

Imovina

• Negativno: imovina s fiksnim prihodom poput obveznica gubi vrijednost tijekom inflacije. Ako posjedujemo obveznicu koja plaća fiksnu kamatu od 3 %, a inflacija je 5 %, naši povrati su realnoj vrijednosti negativni. To može obveznice učiniti manje privlačnima u usporedbi s drugim imovinskim klasama.
• Pozitivno: materijalna imovina, kao što su nekretnine, imaju tendenciju povećanja vrijednosti s inflacijom. Ako posjedujemo dom, njegova bi vrijednost mogla rasti zajedno s inflacijom. Na primjer, ako mi je kuća prošle godine vrijedila 200.000 € a inflacija je 5 %, ove godine bi mogla vrijediti 210.000 €. To mi pomaže zaštititi bogatstvo, te ga čak i povećati.

Inflacija može značajno utjecati na našu potrošnju, štednju, realni dohodak, kredit i imovinu. Hoće li utjecaj inflacije biti pozitivan ili negativan često ovisi o širim ekonomskim uvjetima i našim osobnim okolnostima.

Izvor: Napkin Finance

Zašto je inflacija bila tako visoka zadnjih godina

Inflacija je 2022. porasla na najviše razine od ranih 1980-ih, potaknuta kombinacijom globalnih poremećaja i odgovora politike. Pandemija je odigrala središnju ulogu u ovom gospodarskom preokretu, uzrokujući značajan poremećaj u globalnim lancima opskrbe, uključujući rasprostranjena zatvaranja tvornica i ozbiljna uska grla u lukama. Ti su prekidi otežavali učinkovitu proizvodnju i distribuciju dobara.

Kao odgovor na te izazove, vlade diljem svijeta izdale su poticajne čekove i povećale naknade za nezaposlene kako bi podržale pojedince i tvrtke u financijskim poteškoćama. Svijet je iskusio smanjenu ponudu s jedne strane i povećanu potražnju zbog poticaja s druge strane, što je rezultiralo dvoznamenkastim rastom cijena.

Situaciju su dodatno komplicirale geopolitičke napetosti. Početkom 2022. ruska invazija na Ukrajinu dovela je do niza ekonomskih sankcija i trgovinskih ograničenja koja su značajno utjecala na globalna tržišta. Jedna od glavnih posljedica bilo je smanjenje globalne ponude nafte i plina, što je pridonijelo rastu cijena energenata. Osim toga, sukob je poremetio sposobnost Ukrajine da izvozi žitarice, što je dovelo do naglog povećanja cijena hrane.

Ovi rastući troškovi goriva i hrane imali su efekt valova u cijelom gospodarstvu, podižući cijene u različitim lancima vrijednosti. Povećani troškovi energije i hrane doveli su do viših cijena mnogih drugih dobara i usluga.

U borbi protiv visoke inflacije, Federalne rezerve i Europska središnja banka (ECB) provele su agresivne mjere monetarne politike, uključujući podizanje kamatnih stopa. Te su radnje pomogle u značajnom smanjenju inflacije do 2023. Međutim, unatoč tim naporima, inflacija je ostala povišena u usporedbi s razinama prije pandemije, odražavajući stalne ekonomske pritiske uslijed poremećaja iz prethodnih godina.

Kako zaštititi svoje financije od inflacije

Zaštita vaših financija tijekom inflacije zahtijeva promišljen i sveobuhvatan pristup. Da biste se zaštitili od inflacije i očuvali svoje bogatstvo, važno je razumjeti kako različite strategije i klase imovine mogu pomoći u borbi protiv inflatornih pritisaka.

Jedan od učinkovitih načina zaštite od inflacije je ulaganje u imovinske klase. Tvrtke koje imaju jaku moć određivanja cijena mogu prilagoditi cijene svojih proizvoda i usluga kako bi odgovarale rastućim troškovima uzrokovanim inflacijom. Ta im sposobnost prilagodbe može pomoći da povećaju prihode i potencijalno povećaju profit, osobito u početnim fazama inflacije. Također, tvrtke koje posjeduju značajnu fizičku ili financijsku imovinu mogu imati koristi od inflacije jer nominalna vrijednost te imovine raste. To može dovesti do povećanja ukupne vrijednosti poduzeća, što zauzvrat može povećati cijenu njihovih dionica.

Međutim, inflacija također može donijeti izazove za tvrtke. Ako troškovi sirovina, rada i drugih inputa rastu, a tvrtke ne mogu u potpunosti prenijeti te troškove na potrošače, profitne marže se mogu smanjiti. Osim toga, ako inflacija potraje dulje vrijeme, kupovna moć potrošača može se smanjiti, što može dovesti do smanjene potražnje za dobrima i uslugama. Tvrtke u cikličkim sektorima, koji su osjetljiviji na ekonomske promjene, mogu doživjeti usporavanje prodaje kada potrošači smanje svoju potrošnju.

Unatoč tim izazovima, dionice su često jaka zaštita od inflacije. Povijesno gledano, tržišta su osiguravala povrate koji su nadmašivali stope inflacije, pomažući ulagačima da očuvaju, pa čak i povećaju svoju kupovnu moć tijekom dugih vremenskih razdoblja . Također, neki sektori i tvrtke su prikladniji za upravljanje inflacijom. Na primjer, tvrtke koje se bave proizvodnjom osnovnih proizvoda često imaju stalnu potražnju za svojim proizvodima, što ih čini otpornijima na inflatorne pritiske.

Diverzifikacija je također iznimno važan segment u zaštiti od inflacije. Umjesto da se usredotočite na samo nekoliko vrijednosnih papira ili ograničite svoja ulaganja na jednu vrstu imovine, preporučljivo je izgraditi diverzificirani portfelj sa širokim rasponom vrijednosnih papira i imovine. Takav pristup štiti vaše bogatstvo jer, kada jedna investicija ne postigne očekivani rezultat, druga mogu nadoknaditi gubitke.

U konačnici, uspješna zaštita vaših financija tijekom inflacije zahtijeva pažljivo planiranje i strateško ulaganje. Razumijevanje načina na koji različite vrste imovine reagiraju na inflaciju i diversifikacija vašeg portfelja mogu vam pomoći da sačuvate i potencijalno povećate svoje bogatstvo u vremenima ekonomske nesigurnosti.