Uvijek će postojati razlozi za prodaju

Mislim da smo svi prošli kroz to, barem oni od nas koji već neko vrijeme investiraju. Novopečeni investitori? Oni se s tim osjećajem susreću po prvi put. Tržišta padaju, neizvjesnost visi u zraku, portfelj vam je u minusu i lagano vas oblijeva znoj jer nemate pojma što će se dogoditi dalje. Po glavi vam se motaju misli – treba li nešto poduzeti? Treba li reagirati odmah?

Na kraju, u panici, prodajete svoju investiciju.

A onda, nekoliko godina kasnije, kad se osvrnete unatrag, ne možete vjerovati da ste napravili tako očitu pogrešku. Tada vam je sve imalo smisla, činilo se neizbježnim, ono klasično: "Spasi što se da!" No, istina je da ste pustili da emocije preuzmu kontrolu. Kad god se to dogodi, odluke koje donesete rijetko budu u skladu s onim što bi dugoročni ulagač stvarno trebao napraviti.

Ljudi su emocionalna bića – a tržišta znaju igrati na tu kartu

Iskreno, koliko god mi voljeli misliti da sve radimo hladne glave, stvarnost je često potpuno drugačija. Nismo roboti. Kad tržište krene padati, a portfelj se topi pred očima – racionalnost se polako povlači, a emocije preuzimaju kontrolu.

Znate onaj osjećaj kad vas uhvati ona nelagoda u trbuhu? Kad ne možete prestat refreshati aplikaciju, a svaki put očekujete još jedan minus? Čitate naslove poput "Najveći pad od financijske krize", "Investitori u panici", "Ekonomija pred slomom"... Svaki od tih naslova vas pomalo guraju u pravcu da morate nešto poduzeti. I onda, odjednom, strah preuzme kontrolu, a s njim dolazi panika.

Da stavimo stvari u perspektivu, sjećate li se 9. ožujka 2020.? New York Times je objavio naslov: “Tržište dionica pretrpjelo najgori pad od 2008.” – to je bio dan kada je S&P 500 pao za više od 7 %, zbog strahova od COVID-19 i rata cijena nafte. Uzmimo i 22. travnja 2022. – The Washington Post je tada objavio sljedeće: "Dow je pao 900 bodova, S&P 500, Nasdaq najgori mjesec od ožujka 2020.", nakon što je SAD izvijestio o najvišoj inflaciji od 1981.

Gledajući te naslove – crvene brojeve, riječi kao "kriza", "kolaps", "panika" – teško je ne reagirati. Čini se kao da se zbog tih stvari odmah treba nešto poduzeti. Međutim, iako su ti naslovi nosili u sebi hitnost, sad već znamo kako su se te priče završile. I da, iako je u tom trenutku izgledalo kao da je kraj svijeta, tržište se kao i svaki puta prije, oporavilo.

Onda se pojavi pohlepa – ali na drugi način. Ne ona klasična pohlepa da želimo više, nego ona koja kaže: "Spasi što možeš! Nemoj izgubiti sve!" I dok pokušavate smiriti misli, s druge strane vam se javi FOMO – strah da će svi drugi reagirati na vrijeme, dok ćete vi biti baš taj koji je sve propustio.

Sve te emocije zajedno naprave savršenu oluju. Dok tržišta, odnosno oni koji oblikuju tržišni narativ – mediji, analitičari, komentatori – itekako znaju igrati na tu kartu. Uvijek će vam ponuditi razlog da nešto napravite. Da reagirate. I baš zato je važno razumjeti da emocije nisu slučajna smetnja – one su dio sustava.

Jednom kad dopustite emocijama da vode igru, lako je upasti u spiralu reakcija koje vas odvedu točno tamo gdje ste mislili da nikad nećete završiti – prodati u najgorem trenutku.

Zvuči li vam ovo poznato? Ako da, znajte da niste jedini. Svaki investitor prolazi kroz to, i to nije ništa novo.

Ovog puta će biti drugačije…

Kao i svaka manja korekcija na tržištu, kriza uvijek donosi velike naslove, a to nas često dovodi na prag donošenja velike odluke. Osjećate kao da morate nešto poduzeti. Ti naslovi i prognoze stvaraju dojam da je savršen trenutak za prodaju. Možda čak imate osjećaj da vas tržište vara, da bi bilo bolje povući se dok još možete.

Međutim, tu je kvaka: povijest nam pokazuje nešto sasvim drugačije. Uvijek će postojati nešto što nas može uvjeriti da je sada "savršeno" vrijeme za prodaju. Možda je to negativna vijest o nekoj velikoj kompaniji, politička nestabilnost, ili osjećaj da ste već dovoljno izgubili i ne želite riskirati da bude još gore. To je ono što tržište radi, neprestano nas bombardira novim informacijama i novim razlozima za strah. Međutim, ono što se često zaboravlja je da su ta "savršena" vremena ili poznati "this time it will be different" već bila prisutna i ranije.

Ono što investitorima najviše šteti je upravo prodaja iz straha, panike ili dosade. To nije dio njihovog plana, to je reakcija na nelagodu. A što je najgore od svega? To se često dogodi taman prije nego što se tržište počne oporavljati

Zato si pred donošenjem odluke ponovite: "Ako prodajem – zašto to radim? Što želim time postići? Kamo ide taj novac?" Ako nemate jasne odgovore, znajte da vas vode emocije, a one u investiranju nikada nisu dobra vodilja.

Uzmimo u obzir samo recentnu povijest. Na sljedećem grafu najviše se ističe kriza iz 2020. godine, kad je počela pandemija. Tada su svi bili uvjereni da će ljudi doslovce padati na tlo od virusa čim izađu iz kuće. No, zapravo, ono do čega su investitori najviše strahovali nije bio sam virus, već potpuni kolaps ekonomije. Zatvaranje granica, prekid globalne trgovine, zastoj u potrošnji - svi su se bojali da će cijeli svijet stati.

Na tržištu je zavladao veliki strah i mnogi su prodali svoje investicije jer su bili uvjereni da je tržište na samom dnu. No danas, kad to pogledamo unatrag, vidimo da je ta situacija samo jedan manji zastoj u našoj povijesti, i sada znamo da je to bila prilika za 'jeftinu' kupovinu, a ne za prodaju.

 Isto je i s ovim trgovinskim ratom koji je sada aktualan, isti smo imali i 2019. godine. I gle, opet se ponavlja. Kao i sve te “velike” vijesti, na kraju to završi kao fusnota na grafikonu ispod. Tržišta nikad ne idu ravno, nisu savršena – ali uvijek se prilagode situaciji i nastave svojim putem prema gore.

Izvor: Ritholtz Wealth Management, Ycharts

Što nam govore podaci

Razumijem vas, svi smo mi ljudi. Kad tržišta krenu dolje i gledate kako portfelj tone iz dana u dan jedina misao koja prolazi kroz glavu je: "Moram nešto napraviti." I najčešće, to "nešto" završi kao – prodaja.

Ali zapravo... padovi nisu toliko zanimljivi koliko mislimo. Recimo, S&P 500 svake godine u prosjeku padne oko 14 % unutar same godine – čak i u godinama koje na kraju završe u plusu. Znači, tržište padne... pa se oporavi. I to skoro svake godine.

Ozbiljniji padovi, oni preko 20 %, takozvani “bear marketi”, događaju se otprilike svakih 6 godina. Dakle, nije pitanje hoće li se dogoditi, nego kada. I to nije znak da nešto ne štima – to je sasvim normalan dio ciklusa..

 Ono što nam zapravo najviše našteti nije sam pad, nego naša reakcija na njega. Kad u panici prodamo, vrlo lako propustimo one ključne dane koji čine razliku. Na primjer – da ste u 20 godina propustili samo 10 najboljih dana na tržištu, vaš ukupni prinos bio bi doslovno prepolovljen. Samo 10 dana! Ta statistika stvarno sve govori.

Izvor: JP Morgan Asset Management

I što je najbolje (ili najgore), ti najbolji dani često dolaze odmah nakon velikih padova. Zašto? Jer tržišta znaju jako brzo reagirati. Panika se u sekundi pretvori u euforiju, a ako niste unutra kad se to dogodi – promašili ste.

Dobar primjer je trenutna situacija s trgovinskim ratom – S&P 500 je u jednom danu skočio skoro 10 %. E to je onaj trenutak kad stvarno ne želite biti vani, sa strane, gledati i razmišljati "što sam to učinio?"

Pokušaji da izbjegnemo padove obično znače da promašimo i oporavak. Čak 78 % najboljih dana na burzi dogodilo se usred medvjeđeg tržišta ili u prva dva mjeseca novog bikovskog, a statistika jasno ukazuje da većina ljudi to jednostavno ne pogodi. Kad jednom izađete, teško se vratiti na vrijeme, a baš tada promašite ono najbolje.

Izvor: Ned Davis Research, Morningstar, and Hartford Funds

Mnogi investitori nisu preživjeli velike tržišne padove jer su prodali u panici, a kad pogledamo povijest, vidimo da je većina tih padova bila samo privremena. Tržišta su se uvijek oporavila – ali ne i oni koji su prodali zbog straha.

Zato kažem – prava šteta nije u tome što tržište padne. Prava šteta nastaje kad nas panika pogura da izađemo baš onda kad bismo trebali ostati mirni. I to je najteža lekcija koju investitor može naučiti.

Kako zadržati smirenost kad sve izgleda crno?

Apsolutno mi je jasno da nije lako ostati smiren kada se čini da se cijeli svijet oko nas ruši. Iskreno, bilo bi gotovo nevjerojatno da netko kaže da ne osjeća barem malo stresa kad tržišta padaju i svi pričaju o najcrnijim scenarijima. Upravo u tim trenucima, kada osjetimo da srce brže kuca, često donosimo najveće pogreške. No, kroz iskustvo sam naučio nekoliko stvari koje mi pomažu da zadržim hladnu glavu.

Prvo, pitam se: "Koji mi je cilj? Što želim postići dugoročno?" Jer kad se previše zadržavamo na trenutnoj situaciji, lako zaboravimo zašto smo uopće krenuli ulagati. Nismo tu radi brzog profita -ako je to nekome cilj, slobodno može produžiti do prve kockarnice i sve staviti na crveno. Mi smo ovdje jer vjerujemo u dugoročnu vrijednost kompanija u koje ulažemo i tržišta kao cjeline.

Zatim sve to stavim u konkretne situacije. Na primjer, mirovina za 30 godina. Hoće li dionice do tada porasti? Vjerojatno da. Za koliko? Moguće i do deset puta. Trebam li taj novac odmah? Ne. Onda ga jednostavno pustim da radi za mene. Ova jasnoća mi pomaže da ostanem pri svom planu. Potičem i vas da si postavite ista pitanja. Investirate li za mirovinu, obrazovanje djeteta, financijsku slobodu? Hoće li tržišta rasti u narednim desetljećima? Povijest kaže da hoće. Hoće li biti padova? Naravno. Trebate li vam novac baš sad? Ako ne, čemu onda panika?!

Na kraju, imam nekoliko pravila koja sebi postavljam: nikad ne donosim velike odluke kad sam pod stresom. Ako osjetim da nisam smiren, jednostavno – ne odlučujem. Ponekad to znači čekati 24 sata, tjedan dana, ili čak nekoliko mjeseci, ali uvijek si dajem dovoljno vremena da smirim misli i pogledam stvari iz šire perspektive.

 Još nešto što mi stvarno pomaže je razgovor s nekim tko nije emocionalno vezan uz moj portfelj. Znam da kao investitori često postanemo osobno vezani za svoje investicije, ali kad pričamo s nekim tko nije u tom balonu, obično dobijemo puno objektivniji pogled na stvari.

Ako osjetim da nešto stvarno treba promijeniti, to nije panika. To je dio plana, samo nikad to ne radim iz straha, nego kad osjećam da je vrijeme.

Da bih preživio tržišne oluje, ključno je zadržati smirenost i imati jasnu strategiju. To je ono što razlikuje one koji prežive od onih koji ne izdrže. Iako možda zvuči jednostavno, u trenutku kad tržište počne padati, pravo pitanje je: mogu li ostati smiren i zadržati kontrolu, usmjeren na dugoročne ciljeve?

Tržišta su nepredvidiva, ali naše ponašanje ne mora biti

Tržišta su kratkoročno nepredvidljiva, oduvijek su bila i uvijek će biti. No, kad pogledamo širu sliku, stvari izgledaju sasvim drugačije. Dugoročno, brojke govore same za sebe. To je jednostavno činjenica. Međutim, ono nad čim imamo stvarnu kontrolu, ono što je u našim rukama, jest kako ćemo reagirati na promjene koje tržišta donose. I to je ono što često odvaja uspješne investitore od onih koji gube.

Možda se sada pitate: "Što ako se tržište nikada ne oporavi?" To pitanje svi postavljamo kad osjetimo da je tlo pod nama nestabilno. No, pogledajmo povijest. Najveći dobitnici nisu bili oni koji su pokušavali uhvatiti svaku fluktuaciju, tražeći prilike u svakom usponu i padu. Najveći su bili oni koji su imali strpljenje, disciplinu i jasno definiranu dugoročnu strategiju. Ti investitori nisu paničarili kad su tržišta padala. Znali su da su padovi samo privremeni, a da tržišta, iako nestabilna, uvijek nalaze put do oporavka.

Želite čuti jednu nevjerojatnu statistiku? Fidelity je proveo studiju i otkrio da su neki od računa s najboljim rezultatima pripadali ulagačima koji su... jednostavno zaboravili na svoje račune. Zvuči ludo, zar ne? No, budući da nisu reagirali, nisu paničarili ni donosili emocionalne odluke, njihovi su portfelji jednostavno rasli. Bez petljanja. Bez puno drame. Samo su dopustili vremenu da obavi svoje.

Sljedeći put kad osjetite nesigurnost, kad vam se pojavi ona želja da sve prodate, zapitajte se: "Koji je moj plan? Imam li jasnu strategiju ili samo reagiram iz straha?" Ako nemate konkretan odgovor, možda je najbolje da se povučete, smirite, utišate sve oko sebe i jednostavno dopustite vremenu da učini svoje.

Na kraju, želim vas ostaviti s riječima Morgana Housela, koje savršeno oslikavaju cijelu situaciju: "Svaki prošli pad tržišta izgleda kao prilika, svaki budući pad izgleda kao rizik."