Predstavljamo vam ažurirani nastavak na prethodnu verziju teksta koju je Mato Barišić sastavio prije nekoliko godina. Ulazak u 2024. godinu donio je sa sobom ne samo svjež početak, već i značajnu reformu poreznog zakona. U duhu transparentnosti i informiranja, odlučili smo vam pružiti uvid u promjene koje su nastupile i vrijede od ove godine.

Dok čitate ovaj tekst, postat će vam jasno da razlike u poreznom sustavu (fokus teksta je porez na investiranje) od zemlje do zemlje, pa čak i unutar iste zemlje u različitim sektorima ulaganja, mogu dugoročno rezultirati značajnim financijskim varijacijama. Svi će se složiti da je vrijeme koje ulažemo u razumijevanje poreznih pravila i edukaciju o ovoj temi iznimno vrijedno, budući da se radi o iznosima koji mogu doseći nekoliko tisuća eura.

Naša namjera nije samo informirati o promjenama u poreznom zakonodavstvu, već i potaknuti vas na razmišljanje o različitim strategijama ulaganja. Shvatit ćete da poznavanje osnovnih principa oporezivanja čini pravila igre jednostavnijima. Alternativno, istražit ćemo i opcije ulaganja koje oslobađaju od brige o porezima, a o kojima ćemo također obavijestiti u ovom blogu.

Ovaj tekst ne sadrži porezne savjete, te je čisto informativnog karaktera. Porezni režim ovisi o individualnim okolnostima svakog klijenta i može se promijeniti u budućnosti.

Nedavno smo snimili i podcast na ovu temu koji preporučujemo da poslušate:

Promjene poreza na kapitalnu dobit i dividendu

Od 1. siječnja 2024. godine, došlo je do suptilnih promjena u poreznom sustavu u Hrvatskoj, usmjeravajući se prema efikasnosti i poticanju investicija. Novi pristup podrazumijeva jednak postotak od 12 % za oba poreza (kapitalnu dobit i dividendu), što predstavlja blago ukupno povećanje. Ova izmjena ima najviše utjecaja na Zagreb, gdje je prirez dosad iznosio 18 %, dok je efektivan porez (porez + prirez) na investiranje iznosio 11.8 %.

Važno je napomenuti da Hrvatska i dalje ostaje među najpovoljnijim zemljama za ulaganje u Europskoj uniji. Porez na kapitalnu dobit ostaje na razini od 0 % nakon dvije godine držanja investicije, pružajući poticaj dugoročnim investitorima. Dodatno, porez na dividendu može se lako izbjeći potraživanjem alternativnih strategija, primjerice ulaganjem u akumulirajuće ETF-ove.

Uz to, postoje različite investicijske opcije koje su ili oslobođene poreza ili nemaju dividendu, kao primjerice dobrovoljna mirovinska štednja, životna osiguranja, investicije u plemenite metale poput zlata te ulaganje u obveznice.

U ovom tekstu ćemo istražiti poreze koji se odnose na financijske transakcije, konkretno porez na kapitalnu dobit i porez na dohodak. Ovi porezi primjenjuju se na različite oblike trgovanja i investiranja, čime se stvara regulatorni okvir koji obuhvaća različite financijske instrumente.

Porezi na kapitalnu dobit i dohodak primjenjuju se na sljedeće vrste transakcija:

• trgovanje dionicama,
• trgovanje obveznicama,
• trgovanje kriptovalutama,
• trgovanje udjelima u uzajamnim fondovima, ETF-ovima,
• primitak dividende.

Nakon što smo obradili stopu poreza, važno je razumjeti uvjete pod kojima će se kapitalna dobit oporezivati, a pod kojima neće. Ovo je ključno za posljednji dio bloga, gdje ćemo istražiti različite strategije ulaganja koje omogućavaju potpuno, legalno izbjegavanje plaćanja poreza. Suvremeno tržište nudi raznovrsne mogućnosti, a poznavanje detalja o oporezivanju pomaže nam optimizirati naše financijske odluke. Iz tog razloga, bit će korisno istražiti kako prilagoditi svoj pristup ulaganju kako bismo maksimizirali prinose uz istovremeno poštivanje poreznih propisa.

Kada moramo platiti porez

Prilikom istraživanja poreznih obveza vezanih uz investicije, važno je razumjeti kada i na koje investicije trebate platiti određeni porez. Evo detaljnog pregleda:

• ako odlučite prodati dionice, udjele u fondovima ili ETF-ove unutar dvogodišnjeg razdoblja od njihove kupnje, te ako ostvarite dobit veću od 17,90 eura (nakon odbitka transakcijskih troškova), tada je potrebno platiti porez na kapitalnu dobit. Važno je napomenuti da se porez na kapitalnu dobit razlikuje od poreza na dividendu u nekoliko ključnih aspekata.
• kada su u pitanju dividende od kompanija sa sjedištem u Hrvatskoj, primjenjuje se stopa od 12 %. No, situacija postaje složenija kada su u pitanju dividende iz stranih država. Ovisno o postojanju Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s dotičnom državom, stopa oporezivanja može varirati. Na primjer, iako postoji Ugovor s većinom zemalja EU, treba biti oprezan prilikom kupnje dionica američkih tvrtki jer, iako je potpisani Ugovor sa Sjedinjenim Američkim Državama, taj isti još uvijek nije ratificiran, te biste morali platiti porez dva puta.

Bitna razlika između poreza na dividendu i poreza na kapitalnu dobit odnosi se na vremenski okvir prijave i plaćanja. Porez na dividendu treba prijaviti i platiti u roku od 30 dana od primitka dividende, dok je rok za prijavu i plaćanje poreza na kapitalnu dobit od kupnje/prodaje udjela u fondovima i dionicama do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Razumijevanje ovih poreznih aspekata pomaže investitorima da bolje planiraju svoje financijske aktivnosti i izbjegnu moguće nejasnoće vezane uz porezne obveze.

Kada ne moramo platiti porez

Postoje nekoliko iznimki koje oslobađaju od obaveze plaćanja navedenog poreza, a ove iznimke zapravo mogu imati ključnu ulogu prilikom donošenja dugoročnih odluka o investiranju teško zarađenog novca. Evo nekoliko situacija u kojima možete izbjeći plaćanje poreza:

• ako kompanija ili ETF reinvestira dividendu, niste dužni platiti porez na nju,
• prijenos udjela između dobrovoljnih mirovinskih fondova ne podliježe oporezivanju,
• nasljeđivanje udjela, darivanje udjela i prijenos udjela između bračnih drugova ili srodnika u prvoj liniji također su oslobođeni poreza,
• investiranje u plemenite metale poput zlata,
• investiranje u obveznice (individualne obveznice, ali ne i obveznički ETF-ovi),
• ako je porezna obveza manja od 17,90 eura, nije potrebno podnositi prijavu niti platiti porez,
• ako prodate udjel u fondu/ETF-u ili dionice nakon što ste ih posjedovali više od dvije godine neprekidno, izbjegavate poreznu obvezu.

Ukoliko želite izbjeći plaćanje poreza, utoliko svakako trebate uzeti obzir u navedene situacije. Ove specifične situacije pružaju vam priliku da pametno upravljate svojim financijama i maksimizirate povrat na ulaganja, istovremeno poštujući porezne zakone.

Primjer izračuna porezne obveze

Uzmimo u obzir kako bi primijenjena formula izgledala u konkretnoj situaciji. Zamislimo osobu s koja je u svibnju 2024. godine uložila 1 000 eura u udjele nekog ETF-a, a potom ih u prosincu iste godine prodala za 1 200 eura.

Bitno je napomenuti da koristimo stopu od 12 %, koja je važeća od ove godine. Prema tome, kapitalni dobitak iznosi 200 eura (1 200 eura – 1 000 eura početne investicije), a porez na taj dobitak iznosi 24 eura (12 % od 200 eura). Nakon plaćanja poreza, ostaje nam 176 eura neto dobiti.

Uz ovo, važno je razmotriti i mogućnost oduzimanja kapitalnog gubitka, ako je prisutan u istoj kalendarskoj godini. Primjerice, ako smo investirali dodatnih 1 000 eura u drugi fond te smo ga prodali za 840 eura iste godine, možemo oduzeti taj gubitak. U ovom scenariju, ukupni dobitak iznosi 16 eura (176 - 160), i s obzirom na to da je kapitalni dobitak manji od 17,90 eura, nije potrebno platiti nikakav porez (svejedno ste obvezni to prijaviti na JOPPD obrascu, iako nećete platiti nikakav porez).

Ukoliko, s druge strane, tijekom nekoliko godina redovito ulažete u udjele nekog fonda ili ETF-a te sada prodajete dio svojih udjela, utoliko se na poreznu perspektivu primjenjuje tzv. FIFO (First In First Out) metoda. Kada se bavite višestrukim kupovinama i prodajama udjela u određenim vrijednosnicama, poput ETF-ova ili dionica, koristi se FIFO metoda (first in - first out). Ovaj pristup implicira da prilikom prodaje udjela prvo prodajete one koje ste prvi put stekli. Zamislite da ulažete u udjele nekog ETF-a tijekom proteklih 20 godina. Nakon tog perioda, imate mogućnost da bez plaćanja poreza na kapitalnu dobit prodate sve udjele koje ste stekli u prvih 18 godina.

Što se tiče udjela koje ste stekli u preostalih 2 godine, postoji opcija da ili platite porez na kapitalnu dobit prilikom prodaje ili pričekate da prođe još 2 godine od njihove kupovine. Na taj način biste ih mogli prodati bez plaćanja ikakvih poreza na kapitalnu dobit.

Kako minimizirati poreznu obvezu

Kako bismo vam lakše predočili koji pristup bi za vas mogao biti najidealniji, napravili smo primjer u kojem su akteri tri investitora. Prvi investitor je iz ”aktivni investitor iz Austrije” gdje porez na kapitalnu dobit iznosi 27,5 %, drugi investitor je ”aktivni investitor iz Hrvatske” (12 % porez na kapitalnu dobit) te oba svake godine kupuju i prodaju svoje udjele (razlika je u razini poreza) a treći investitor je ”pasivni investitor” koji svoju investiciju ne dira sve do kraja razdoblja ulaganja.

Parametri koje smo uzeli u obzir su sljedeći:

• Vremenski horizont ulaganja od 30 godina
• Svaki investitor ulaže 100 eura mjesečno odn. 1 200 eura godišnje
• Prinos za sva tri opcije iznosi 10 % godišnje

Napomena: Prinosi korišteni u izračunima su ilustrativni, ne uzimaju u obzir povijesnu izvedbu investicijskih instrumenata i nisu predviđanje budućih prinosa.

Iz priloženog grafa jasno proizlazi da je "pasivni investitor" jasni pobjednik. Ovaj trijumf ostvaruje kroz pasivno i dugoročno ulaganje u ETF-ove koji kontinuirano reinvestiraju dividende. Ključne riječi ovdje su "dugoročno" i "reinvestiranje," budući da tako izbjegavamo plaćanje poreza na dividendu, s obzirom na to da je ne primamo u gotovini, već se reinvestira. Dodatno, dugoročnim pristupom zadržavamo udjele duže od dvije godine, čime se izbjegava oporezivanje čak i u slučaju ostvarene dobiti.

Ovaj pristup rezultira potpunim izbjegavanjem poreznih obveza, čime se postiže maksimalni dugoročni prinos. Grafički prikaz već ilustrira kolika je ta razlika na vrlo dugi rok.

Važno je napomenuti da čak i kada zatražite prodaju dijela udjela ili se vrši automatski rebalans, sustav će pažljivo procijeniti potencijalne porezne posljedice i obavijestiti vas o istima.

Stoga, dugoročno ulaganje i odabir financijskih instrumenata koji automatski reinvestiraju dividendu predstavljaju ključne elemente svakog financijskog plana. Finax posvećuje iznimnu pažnju ovom aspektu kako bi ostvario optimalne dugoročne prinose, nadmašujući standardne fondove i aktivne strategije ulaganja. No, čak i u situacijama kada je potrebno povući sredstva prije planiranog ili ako dio investicije ne zadovoljava 2-godišnji test, što može rezultirati plaćanjem poreza, to ne bi trebalo doživljavati kao katastrofu. Naime, to znači da ste ostvarili dobit na svojoj investiciji, pa bi gledanje na plaćanje poreza s tog stajališta trebalo olakšati situaciju. U primjeru, jasno je vidljivo da je porezna stopa, ako je usporedimo s drugim zemljama EU-a, zapravo prilično povoljna, jer u našem primjeru možete vidjeti da je porez na kapitalnu dobit u Austriji dvostruko veći.

Zaključno, naša odgovornost kao članova društva leži u savjesnom ispunjavanju poreznih obveza nametnutih zakonima. No, isto tako, imamo priliku pokazati odgovornost prema sebi kroz mudar odabir i strategijsko upravljanje svojim investicijama, s ciljem smanjenja poreznih opterećenja unutar zakonskih granica. Ova dvostruka odgovornost, prema društvu i prema sebi, pruža nam priliku za istinsko razumijevanje važnosti transparentnosti u financijskim aktivnostima te doprinos zajedničkom dobru. Kroz edukaciju i informiranje, možemo postići bolje razumijevanje poreznih zakona i pravila, pridonoseći održivom ekonomskom razvoju našeg društva. Ovaj holistički pristup omogućuje nam graditi odgovorno i održivo financijsko ponašanje, donoseći dugoročne koristi kako pojedincu, tako i zajednici kojoj pripadamo.