Volkswagen zatvara njemačke tvornice

Volkswagen će prvi put u svojoj povijesti zatvoriti do 3 tvornice u Njemačkoj i smanjiti proizvodne kapacitete, što će rezultirati gubitkom desetaka tisuća radnih mjesta. Preostalim zaposlenicima bit će smanjene plaće za 10 %. Sindikati se pripremaju na štrajkove kako bi zaštitili svih 120.000 radnika u proizvodnim pogonima ovog automobilskog diva.

Volkswagen se već neko vrijeme suočava s niskom potražnjom, sve jačom kineskom konkurencijom i neefikasnim pogonima. U usporedbi s razdobljem prije pandemije, prodano je pola milijuna automobila manje u 2023. godini, a troškovi proizvodnje su tek upola manji od planiranih.

Uz njemačke tvornice, kompanija je odlučila zatvoriti i Audijev pogon za električna vozila u Belgiji, čime dovodi u pitanje europsku tranziciju prema električnim automobilima. Njemački Volkswagen dugoročno planira dodatno smanjenje proizvodnje.

Europske carine na kineske električne automobile stupile su na snagu

Europska unija od srijede je uvela carine na kineske električne automobile, budući da pregovori između dviju strana nisu doveli do dogovora koji bi europskim proizvođačima omogućio da cijenama konkuriraju električnim vozilima uvezenim iz Kine.

Od 2020. godine, udio kineskih marki među prodanim električnim automobilima u Europi skočio je s 4 % na 25 %. Taj su uspjeh postigli zahvaljujući snažnoj državnoj potpori koja im je omogućila da svoje cijene postave znatno ispod razine europskih konkurenata.

Nova carinska stopa za uvezene kineske električne automobile prilagođavat će se ovisno o razini državne pomoći koju su primili, prosječno povećavajući carine za 19 postotnih bodova iznad postojeće stope od 10 %. Najveći udar osjetit će kineski proizvođač SAIC, čije će ukupne carine dosegnuti 45,35 %. No, ni zapadne tvrtke koje proizvode automobile u Kini, poput BMW-a i Audija, neće biti pošteđene dodatnih carina.

Moldavija je svoje pristupanje EU-u učvrstila u ustavu

Ustavni sud Moldavije potvrdio je rezultate referenduma kojim su građani izglasali ulazak svoje zemlje u Europsku uniju. Uvrštavanjem cilja članstva u EU u svoj ustav, Moldavija je napravila značajan korak naprijed u procesu pristupanja koji je započet prije dvije godine prihvaćanjem njezinog zahtjeva za status kandidata od strane Europskog vijeća. Planira se da Moldavija postane članica Unije do 2030. godine.

Pridruživanje Moldavije povećalo bi broj stanovnika EU-a za oko dva i pol milijuna te bi vjerojatno doprinijelo poboljšanju životnog standarda i jačanju gospodarstva Moldavije. Odluka građana donesena je nedugo nakon što su Bugarska i Rumunjska u proljeće ove godine postale članice schengenskog prostora.

Ove dvije zemlje mogu poslužiti kao primjer mogućeg razvoja Moldavije nakon integracije u EU. Primjerice, rumunjski BDP po stanovniku, prilagođen kupovnoj moći, porastao je s 44 % na 75 % prosjeka Europske unije od njezinog ulaska u članstvo.