NE MOŽETE POBIJEDITI TRŽIŠTE,
NAPRAVITE OD NJEGA
VAŠEG PRIJATELJA

Prednosti pasivnog naspram aktivnog ulaganja

Niži troškovi

• manje transakcija = manje naknada
• niže naknade za upravljanje - nema potrebe za analitičkim odjelom

Viši prinosi:

• zahvaljujući nižim troškovima
• odstranjuje greške ljudskog donošenja odluka i emocija koje generalno vode do lošijeg učinka
• više od 9 od 10 aktivnih menadžera ne premašuje tržište

Pasivno i aktivno ulaganje u Hrvatskoj

Kao primjer razlike imeđu pasivnog i aktivnog investiranja, usporedili smo rezultate pasivnih i aktivnih investicijskih proizvoda u Hrvatskoj u periodu zadnjih 10 godina:

Indeksirani fond (ETF) koji ulaže u europske dionice (Xtrackers Stoxx Europe 600 UCITS ETF 1C) vs. 2 uzajamna fonda koji ulažu u europske dionice u Hrvatskoj (ZB Euroaktiv i Generali Europa) i imaju dovoljno dugu povijest za usporedbu.

Pasivno ulaganje ne pokušava premašiti tržište već ga jednostavno prati. Pretpostavlja se da pojedinačni investor ima vrlo male šanse zaraditi prinose više od tržišnih. SPIVA European Scorecard 2019 - statistike rezultata povrata prinosa upravitelja aktivnih fondova potvrđuju da su šanse vrlo niske, gotovo jednake nuli. Prema navedenim statistikama, u prosjeku, do 98% fondova u Europi fokusiranih na svjetske dionice, ne nadmašuje globalno tržište dionica predstavljeno indeksom S&P Global 1200 tijekom 10-godišnjeg razdoblja.

Kako bi kopiranje rezultata tržišta bilo što preciznije i postiglo što bolje rezultate, pasivno ulaganje radi s minimalnim naknadama.

Investicijska strategija pasivnog ulaganja je kupnja cijelog tržišta. Takvo ulaganje ima točnan sastav i vagu vrijednosnih papira kao tržište. Tržište možemo definirati kao specifičnu burzu ili regiju, a tržište tvore svi vrijednosni papiri kojima se trguje na određenoj burzi ili u regiji.

Kako je moguće uložiti u čitavo tržište?

Pratiti i kupovati sve vrijednosne papire kojima se trguje na tržištu bilo bi vrlo teško, gotovo nemoguće. Zbog toga se za praćenje tržišnog učinka koriste tzv. indeksi. Indeks je skupina vrijednosnih papira kojom se trguje na određenom tržištu a koje ga najbolje odražava. Indeks se može opisati kao uzorak tržišta i njegovog prosječnog sastava. Kako anketa javnog mnijenja predstavlja određeni uzorak ljudi koji izražavaju prosječno mišljenje stanovništva, tako razvoj indeksa predstavlja razvoj učinka tržišta.

Kad npr. govorimo o američkom tržištu dionica, najčešće upotrebljavamo S&P 500 indeks, koji je složen od dionica najvećih 500 američkih tvrtki. Njegov sastav se trudi uzeti u obzir veličinu individualnih sektora u ekonomiji kao i veličinu tvrtki kako bi što bolje preslikao karakter američke ekonomije. Udio individualnih tvrtki u indeksu odgovara njihovoj tržišnoj vrijednosti. Najveća tvrtka današnjice, ne samo u SAD-u već na svijetu, je Apple. Njegova težina na S&P 500 je zbog toga najveća i iznosi 3.9%. Drugi najveći udio sa 2.9% pripada Microsoftu, a treći Amazonu sa 1.99%, itd.

Kupnja indeksa je danas vrlo jednostavna. Indeks je uvijek sastavljen od vrijednosnih papira koji na danom tržištu predstavljaju one kojima se najviše trguje. Pasivno ulaganje postaje sve popularnije zadnjih godina pa stoga postaju sve dostupniji instrumenti koji kopiraju indekse, kao npr. indeksirani fondovi, ETFovi i sl.

Što je aktivno ulaganje?

Njegova osnovna ideja je premašiti tržište u smislu postizanja viših ili stabilnijih prinosa. Cilj se realizira pomoću izbora određenih vrijednosnih papira. Sastav svakog aktivnog portfelja različit je od tržišta, a automatski i indeksa.

Na osnovu analize svaki bi aktivni menadžer, na primjer, mogao misliti da vrijednost Amazona ima veći potencijal rasta nego vrijednost Applea i zbog toga alocirati 5% vage portfelja Amazonu a ništa Appleu.

Cilj aktivnog ulaganja je i smanjenje rizika, ponajviše izgubiti manje nego tržište u slučaju njegova pada.

Proizvoda u koje se može danas ulagati je na tisuće. Ima podjednako toliko i strategija za ulaganje, što zajedno znači beskonačan broj kombinacija različitih pristupa i portfelja kako za investiranje tako i za trgovinu.

Zašto je pasivno ulaganje bolje od aktivnog?

Zbog toga što aktivno ulaganje ne uspjeva ispuniti svoje ciljeve. To je činjenica. Ovu tvrdnju potvrđuju i brojne statistike koje uspoređuju ova dva oblika investiranja.

U SAD-u 89 od 100 aktivno upravljanih fondova ne uspjeva poraziti tržište. U Europi ta brojka iznosi čak 94 od 100.

Dobiti pristup k tih 8% fondova koji nude regularne prinose iznad tržišta je nemoguće za običnog čovjeka.

Možemo sa sigurnošću konstatirati da je praktični nemoguće točno predvidjeti razvoj financijskih tržišta na duža razdoblja. Ako Vas netko pokušava uvjeriti drugačije, ne vjerujte mu. Nitko ne može sa sigurnošću predvidjeti rast ili pad tržišta. Kad bi to bilo moguće, statistički podaci bi govorili drugačije.

Samo vrlo malo ljudi može investirati na način da pobjede tržište.Upravo ljudski faktor je taj koji se javlja kao breme ulaganja. Ni većina profesionalnih ulagača se ne može otrgnuti boljkama ljudskog ponašanja u investiranju. Emocije i ograničenja mentalnog sklopa vode ka nižim prinosima. Više o toj problematici smo pisali u pravila uspješnog ulaganja.

U principu pasivno ulaganje više raspršuje rizik. Aktivni portfelji su uglavnom koncentrirani, što znači da ulažu uglavnom u ograničen broj vrijednosnih papira. Pasivno ulaganje uvijek uključuje kupnju velikog broja vrijednosnih papira, u tisućama. Eventualni pad nekoliko instrumenata ima veći utjecaj na koncentrirani portfelj nego na široko diverzificirani porfelj.

Za slabije prinose krivi su i viši troškovi aktivnog upravljanja. Fondovi koji analiziraju tržišta, ekonomije i konkretne vrijednosne papire imaju potrebu za velikim brojem zaposlenih ljudi i veliki broj sredstava kako bi osigurali njihov rad. Fondovi moraju platiti visoka primanja za analiste i menadžere, nadalje, platiti troškove podataka, programa, prostora, itd. Takvi troškovi čine od 1% do 3% Vašeg ulaganja. Kada tržište raste npr. stopom od 10% godišnje, aktivni fondovi moraju automatski zaraditi 11-13% godišnje da bi mogli postići barem jednak učinak kao tržište. Opetovano postići 1-3% više od tržišta je vrlo težak zadatak. Također, u većini slučajeva fondovi naplaćuju i ulazne naknade te naknade za uspješnost.