Nove mirovinske mjere od 2026. Kako će utjecati na vašu mirovinu

U nastavku donosimo pregled najvažnijih promjena, bez kompliciranih izraza i sitnih slova. 

Kraj penalizacije nakon 70. godine

Ako ste otišli u prijevremenu mirovinu, dosad ste za to plaćali cijenu kroz trajno umanjenu mirovinu. To se mijenja. 

Od 2026. godine, penalizacija se ukida nakon što navršite 70 godina života. Drugim riječima, mirovina se tada obračunava bez tog smanjenja. Za one koji su 70 godina navršili i ranije, HZMO će to automatski ispraviti, bez zahtjeva i bez dodatnih rješenja. 

To je kao da vam netko nakon godina kaže: dug je vraćen, dalje idemo ispočetka. 

Rad i mirovina mogu zajedno

Još jedna važna promjena je fleksibilniji odnos rada i mirovine. 

Od sada je moguće: 

• raditi i istovremeno primati dio mirovine 
• raditi i puno radno vrijeme uz isplatu 50 % mirovine 
• koristiti pola mirovine bez prekida obavljanja djelatnosti za obrtnike i samostalne djelatnosti 
• raditi do 3,5 sata dnevno i uz invalidsku ili obiteljsku mirovinu u određenim slučajevima 

Poruka je jasna. Ako možete i želite raditi, sustav vam više ne zatvara vrata. Mirovina više nije crta iza koje sve staje, nego prijelaz u sporiju traku. 

Invalidske mirovine postaju nešto veće

Invalidske mirovine se povećavaju kroz promjenu mirovinskih faktora. Jednostavno rečeno, ista osnova sada daje nešto veći iznos. 

To povećanje HZMO će također provesti automatski. Bez zahtjeva, bez dodatne papirologije. 

Više staža za roditelje i dugogodišnje udomitelje

Već od srpnja 2025. vrijedi pravilo da se za svako dijete priznaje 12 mjeseci dodatnog staža, umjesto dosadašnjih 6. Isto vrijedi i za dugogodišnje udomitelje. 

To je važna poruka. Briga i skrb više se ne gledaju samo kao privatna stvar, nego i kao doprinos društvu. 

Nova formula usklađivanja i veća najniža mirovina

Mirovine se sada usklađuju povoljnije, većim dijelom prema rastu plaća nego prije. Najniža mirovina također raste, s 103 % na 106 % aktualne vrijednosti mirovine. 

To su mali pomaci, ali u sustavu ovakve veličine i mali pomaci znače puno ljudima koji žive od mjeseca do mjeseca. 

Godišnji dodatak za sve umirovljenike

Uvodi se godišnji dodatak na mirovinu koji pripada svim umirovljenicima, bez obzira na visinu mirovine. Isplaćuje se u prosincu, a iznos ovisi o godinama staža. 

Možemo ga gledati kao svojevrsnu godišnju nagradu za radni vijek. 

Lakši uvjeti za obiteljsku mirovinu

Pravila za obiteljsku mirovinu su proširena i usklađena s današnjim obiteljskim odnosima. Priznaju se i izvanbračne zajednice, bivši partneri s pravom na uzdržavanje i povećavaju se cenzusi za najnižu mirovinu. 

Sustav se ovdje pokušava približiti stvarnom životu, a ne obrnuto. 

Ipak, budimo realni

Sve ove promjene idu u dobrom smjeru. One su znak da se sustav pokušava prilagoditi stvarnosti i ublažiti neke od najvidljivijih nepravdi. No, važno je reći jasno i bez zadrške: ovo su mali pomaci i za današnjeg umirovljenika oni su često jednostavno premali. 

Demografska slika Hrvatske iz godine u godinu postaje sve lošija. Broj zaposlenih raste sporije od broja umirovljenika, a omjer onih koji rade i onih koji primaju mirovinu sve je nepovoljniji. Danas na jednog umirovljenika dolazi tek nešto 1,42 zaposlenika. To znači da se isti sustav mora financirati s manje ruku, a trošak tog odnosa netko mora podnijeti. U konačnici, taj trošak plaćamo svi.

Uz to, zadnjih godina svjedočimo visokoj inflaciji koja je ozbiljno nagrizla kupovnu moć mirovina. Povećanja koja se uvode često samo prate rast cijena, ali ne vraćaju izgubljeni životni standard. Drugim riječima, i kad mirovina nominalno raste, svakodnevni život ostaje skuplji nego prije. Životni stil koji je već bio narušen dodatno se steže, a prostor za normalan i miran život postaje sve manji. 

Zbog svega toga, ove promjene ne donose stvarnu promjenu životnog standarda. One pomažu da se pad uspori, ali ne i da se situacija preokrene. Sustav i dalje ostaje pod snažnim pritiskom demografije, inflacije i dugoročnih trendova na tržištu rada.

Osigurajte si ugodnu budućnost i iskoristite Europsku mirovinu

Otvoriti račun arrow_forward

I zato dolazimo do zaključka koji nije ugodan, ali je nužan. Ako želimo sigurniju i dostojanstveniju mirovinu, moramo se za nju barem djelomično pobrinuti sami. Državna mirovina može biti osnova, ali sve manje može biti cijela priča. 

U tom kontekstu, dodatna štednja i dugoročno planiranje postaju ključni. Europska mirovina (PEPP) jedan je od alata koji omogućuje da dio buduće mirovine izgradite neovisno o domaćoj demografiji i političkim odlukama. Ona ne rješava sve, ali daje stabilniji oslonac u svijetu u kojem se pravila često mijenjaju. 

Jer na kraju, najskuplje nas ne košta ono što danas ne znamo, nego ono što znamo, a odlučimo ignorirati.